Porez mora ili na plate ili na robu

Oročeno smanjenje poreza i doprinosa za novozaposlene, uz uslov da se postojeći broj radnika ne smanjuje, nije dalo očekivane rezultate.

Srbija

Izvor: Novosti

Sreda, 23.11.2011.

09:13

Default images

Iako je uz subvencije države primljeno nekoliko hiljada ljudi, ukupan broj zaposlenih ponovo je počeo lagano da se osipa.

I privreda i ekonomisti veruje da je jedino rešenje trajno smanjenje opterećenja plata.

Međutim, da bi budžet opstao teret bi poneli potrošači kroz veći porez na dodatu vrednost. U Srbiji trenutno na 100 dinara plate, poslodavac daje oko 65 dinara na ime poreza na zaradu, doprinose za penziono, zdravstveno i slučaj nezaposlenosti. I po tome smo lideri u okruženju. Stopa poreza na dodatu vrednost od 18 odsto je, s druge strane, među najnižim u regionu.

"Moglo bi se zaključiti da struktura našeg poreskog sistema podstiče potrošnju a destimuliše rad i privređivanje", kaže Nikola Altiparmakov, ekonomski stručnjak i član Fiskalnog saveta.

Ovakva poreska struktura, kako dodaje, dodatno podstiče neodrživ model privrednog rasta koji je bio aktuelan u Srbiji u prethodnoj deceniji - relativno visok nivo potrošnje finansiran kapitalnim prilivima iz inostranstva, visoka stopa nezaposlenosti i nekonkurentno privredno okruženje.

"Svakako ima smisla preispitati strukturu poreskog sistema. Prebacivanjem poreskog tereta sa zarada na potrošnju, odnosno povećanjem stope PDV-a za nekoliko procenata, omogućilo bi se značajno smanjenje poreza i doprinosa na zarade. To bi podstaklo zapošljavanje i proizvodnju", kaže Altiparmakov.

Da bi smanjenje poreza i doprinosa imalo efekta i na konkurentnost naših proizvoda i na veću zaposlenost, ono mora da bude značajno. Država bi od plata morala da uzima najmanje za četvrtinu, a najbolje za trećinu manji deo.

"U delu šire javnosti postoji neopravdano očekivanje da bi se smanjenjem poreza i doprinosa na zarade mogli zapravo povećati ukupni budžetski prihodi, jer bi se povećao ukupni broj registrovanih radnika", kaže Altiparmakov.

"Ova matematika, nažalost, nije tačna, i sve zemlje koje su se u proteklih 30 godina odlučile za ovakvo eksperimentisanje - nisu se proslavile. Otuda je značajno smanjenje poreza i doprinosa na zarade moguće jedino ukoliko se paraleno izvrši povećanje drugih poreskih stopa, pre svih PDV", smatra on.

Ručunica

Studija o poreskoj politici u Srbiji, Fonda za razvoj ekonomske nauke, nudi računicu na primeru kada bi se ukinuli doprinosi za zdravstvo i doprinosi za slučaj nezaposlenosti.

To bi izazvalo gubitak javnih prihoda od 3,6 odsto BDP-a.

Povećanjem stope PDV za četiri odsto ostvarili bi se dodatni godišnji prihodi od oko 2,5 odsto BDP-a. Nedostajući prihodi od 1,1 odsto BDP-a bi se ostvarili progresivnijim oporezivanjem zarada.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

23 h

Podeli: