Iako je uz subvencije države primljeno nekoliko hiljada ljudi, ukupan broj zaposlenih ponovo je počeo lagano da se osipa.
I privreda i ekonomisti veruje da je jedino rešenje trajno smanjenje opterećenja plata.
Međutim,
da bi budžet opstao teret bi poneli potrošači kroz veći porez na dodatu vrednost.
U Srbiji trenutno na 100 dinara plate, poslodavac daje oko 65 dinara na ime poreza na zaradu, doprinose za penziono, zdravstveno i slučaj nezaposlenosti. I po tome smo lideri u okruženju. Stopa poreza na dodatu vrednost od 18 odsto je, s druge strane, među najnižim u regionu.
"Moglo bi se zaključiti da struktura našeg poreskog sistema podstiče potrošnju a destimuliše rad i privređivanje", kaže Nikola Altiparmakov, ekonomski stručnjak i član Fiskalnog saveta.
Ovakva poreska struktura, kako dodaje,
dodatno podstiče neodrživ model privrednog rasta koji je bio aktuelan u Srbiji u prethodnoj deceniji - relativno visok nivo potrošnje finansiran kapitalnim prilivima iz inostranstva, visoka stopa nezaposlenosti i nekonkurentno privredno okruženje.
"Svakako ima smisla preispitati strukturu poreskog sistema. Prebacivanjem poreskog tereta sa zarada na potrošnju, odnosno povećanjem stope PDV-a za nekoliko procenata, omogućilo bi se značajno smanjenje poreza i doprinosa na zarade. To bi podstaklo zapošljavanje i proizvodnju", kaže Altiparmakov.
Da bi smanjenje poreza i doprinosa imalo efekta i na konkurentnost naših proizvoda i na veću zaposlenost, ono mora da bude značajno.
Država bi od plata morala da uzima najmanje za četvrtinu, a najbolje za trećinu manji deo. "U delu šire javnosti postoji neopravdano očekivanje da bi se smanjenjem poreza i doprinosa na zarade mogli zapravo povećati ukupni budžetski prihodi, jer bi se povećao ukupni broj registrovanih radnika", kaže Altiparmakov.
"Ova matematika, nažalost, nije tačna, i sve zemlje koje su se u proteklih 30 godina odlučile za ovakvo eksperimentisanje - nisu se proslavile. Otuda je značajno smanjenje poreza i doprinosa na zarade moguće jedino ukoliko se paraleno izvrši povećanje drugih poreskih stopa, pre svih PDV", smatra on.
Ručunica
Studija o poreskoj politici u Srbiji, Fonda za razvoj ekonomske nauke, nudi računicu na primeru kada bi se ukinuli doprinosi za zdravstvo i doprinosi za slučaj nezaposlenosti.
To bi izazvalo gubitak javnih prihoda od 3,6 odsto BDP-a. Povećanjem stope PDV za četiri odsto ostvarili bi se dodatni godišnji prihodi od oko 2,5 odsto BDP-a. Nedostajući prihodi od 1,1 odsto BDP-a bi se ostvarili progresivnijim oporezivanjem zarada.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 3
Pogledaj komentare