Studiraju da bi čekali na birou

Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, posao trenutno traži više od 200.000 mladih koji imaju između 15 i 30 godina.

Srbija

Izvor: Politika

Ponedeljak, 31.10.2011.

01:41

Default images

To čini skoro trećinu od ukupnog broja nezaposlenih (27,2 odsto).

Gotovo 22.000 njih ima diplomu fakulteta, 158 ima magistarsku titulu, a troje doktorsku. Posao traži i armija od 122.000 mladih sa diplomom srednje škole i 43 hiljade onih sa završenom osnovnom školom ili bez kvalifikacija. Ovaj broj je sigurno veći, procenjuju stručnjaci, jer se ne prijavljuju na Biro.

Beograđanka V. R. (30) ovih dana bi trebalo da odbrani master rad iz finansijskog menadžmenta na Fakultetu organizacionih nauka. Završila je Fakultet za poslovne studije „Megatrend” kao jedan od pet najboljih studenata da prosekom 9,52. U radnoj knjižici nema ni dana radnog staža u struci, a na birou rada je gotovo godinu dana. Redovno prati oglase za posao i šalje biografije.

" Za ovih godinu dana koliko sam na evidenciji službe za zapošljavanje zvali su me jednom da mi ponude da radim kao konobarica u kafiću na pumpi. Bila sam šokirana. Nije lako tražiti posao u Srbiji. Mnoge firme koje traže kadrove nemaju osnovnu kulturu da zahvale onima koji se jave na konkurs. Dešava se da ne obaveste kandidate kada nisu prošli testiranje, a mi čekamo kao da sedimo na iglama ", žali se naša sagovornica.
Ona već nekoliko godina radi honorarno kao komercijalista u ugostiteljstvu. Nije prijavljena, nema redovnu platu i radi na procenat. Nažalost, često možemo sresti diplomiranog pedagoga koji radi za šankom nekog kafića ili fizioterapeuta „zaposlenog” u teretani.

U traganju za radnim mestom, mnogi se uzdaju u lične i profesionalne veze, a neki i u usluge ovlašćenih privatnih agencija. Posao u proseku traže gotovo dve godine, a oni sa fakultetskom diplomom dvostruko kraće, tvrde u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.

Najsporije dolaze do posla inženjeri rudarstva, tekstila, poljoprivrede, pa čak i mašinstva. Osim toga, već godinama imamo višak lekara opšte prakse. Nije lako ni diplomcima društvenih nauka, pre svega pravnicima, profesorima sociologije, pedagogije, psihologije, kao ni filolozima ili menadžerima.

"S obzirom na to da imamo samo šest odsto stanovnika sa fakultetskom diplomom, država bi morala mnogo bolje se brine o njima i da preuzme odgovornost za probleme koje imaju. Imamo hiperprodukciju menadžera, lekara i ljudi koji se školuju kako bi radili u školama ili drugim državnim ustanovama u kojima uvek postoji višak zaposlenih. I fakulteti su državne institucije, pa bi trebalo ozbiljno da se razmotri kakav kadar proizvode. Ponuda tržišta rada je jako loša, pa možemo reći da posla gotovo da nema", kaže Jadranka Dimov, stručnjak za zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju.
Kada prođe jedna godina bezuspešnog traganja za radnim mestom mladi polako postaju depresivni, neretko dolazi do psihosomatskih poremećaja i bolesti. Pitaju se zašto su godinama učili i polako prestaju da unapređuju svoja znanja. Snižavaju kriterijume za odabir posla, postaju egzistencijalno ugroženi i bitno im je da rade bilo šta. Mnogi od njih se okreću sivoj ekonomiji.

"Kada jednom „otplove” iz struke veoma se teško vraćaju. Na tržište rada stižu nove generacije diplomaca čije je znanje svežije", upozorava naša sagovornica.

Nezaposlenost je, ističe naša sagovornica, posledica lošeg obrazovnog sistema jer srednje stručne škole nikako nisu usklađene sa potrebama tržišta rada. Reforma stručnih škola pokrenuta je pre desetak godina, ali ubrzo je stala. Srednjoškolci veoma retko rade u struci, a s obzirom na strukturu zanimanja u srednjim stručnim školama broj nezaposlenih može samo da raste.

"Roditelji, a pogotovo deca nisu informisani o potrebama tržišta rada. Već nekoliko decenija đaci uče za prevaziđene i suficitarne poslove, a tome jednom mora doći kraj", ističe naša sagovornica.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

82 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: