Nemcima izvozimo više nego Hrvati

Pre šest godina Srbija je imala za 60 odsto manji izvoz u Nemačku od Hrvatske, da bismo 2011. prestigli komšije za četiri odsto. Slovence smo pretekli u Rusiji.

Srbija

Izvor: Novosti, Press

Ponedeljak, 24.10.2011.

04:23

Default images

Iako smo na to čekali 20 godina, ekonomisti tvrde da će srpski izvoz u ovde dve zemlje još više da raste.

Ukupan srpski izvoz u osam meseci ove godine "težak" je 5,6 milijardi evra, što je rast za 21,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Pritom je za osam meseci naš izvoz u Nemačku porastao za 30,5 odsto, a u Rusiju 51,6 odsto u odnosu na 2010.

Pre šest godina Srbija je imala za 60 odsto manji izvoz u Nemačku od Hrvatske, da bismo ove godine prešišali komšije za četiri odsto u izvozu na nemačko tržište. Iste te 2005. godine imali smo za 61 odsto manji izvoz u Rusiju od Slovenije, da bismo ih u 2011. pretekli za jedan odsto. Oporavak domaće privrede u pravcu Nemačke i Rusije, prema mišljenju ekonomiste Miroslava Zdravkovića, najbolji je dokaz da se "kroz izvoz razvijamo".

On navodi da je "tendencija da iduće godine imamo 15 odsto veći izvoz od Hrvatske u Nemačku, kao i 10 odsto veći izvoz u Rusiju od Slovenije. To nije mala stvar za našu ekonomiju jer pokazuje da počinjemo da dišemo kroz izvoz".

"A ako se oporavljamo na taj način, uslediće i nova radna mesta u proizvodnji. Zaključak je da treba pažljivo slušati interese izvoznika i učiniti sve da im se olakša posao. Njihovim rastom jedino se može na duži rok podići zaposlenost i standard", kaže Zdravković.

U Privrednoj komori Srbije (PKS) tvrde da je trebalo mnogo ranije podići konkurentnost domaće ekonomije jer bismo onda Hrvate i Slovence "tukli" još više na nemačkom i ruskom tržištu.

"U ovoj godini smo napravili ogroman napredak, a značajnije rezultate izvoza u ove dve zemlje možemo uskoro da očekujemo. Slična situacija je i sa Italijom i Grčkom, gde smo u odnosu na prošlu godinu izvezli više za čak 13,6 odsto", kaže predsednik PKS-a Miloš Bugarin. On navodi da "kada se upoređujemo sa komšijama, moramo da kažemo da je njihova privreda uglavnom bazirana na uslugama i da je zbog krize stagnacija njihovih privreda daleko veća nego naša".

"Veoma raduju podaci koji pokazuju da smo negde ispred njih, što znači da se Srbija ipak okreće ka politici koja se bazira na proizvodnji robe za izvoz. Predviđanja su vrlo jednostavna - svakako ćemo imati još veći izvoz u odnosu na njih, a za to nam je neophodan veći stepen finalizacije gotovih proizvoda. Kada to uspemo, nama će spoljnotrgovinski deficit biti znatno manji, a srpski izvoz će imati ozbiljan rast", smatra Bugarin.

Sa druge strane, ima i onih koji su ovu vest dočekali sa oprezom. Ekonomista Ljubomir Madžar potvrđuje da je srpski izvoz dugo tapkao u mestu i da se konačno "prenuo" zahvaljujući depresijaciji dinara.

Madžar smatra da "budući da je nivo sa kojeg je krenuo porast izvoza bio jako nizak, u celini gledano sve to nedovoljno za naše potrebe. Utoliko pre što se Srbija u poslednje vreme mnogo zadužuje, a što će za posledicu imati veće potrebe za devizama i još većim izvozom".

"To što smo nešto bolji na dva tržišta od nekih drugih zemalja jeste dobra vest. Ali ostaje činjenica da je izvoz nedovoljan, jer što je zemlja manja, to treba da je veće učešće izvoza u BDP-u. Zna se i da mi imamo još uvek veliki deficit u spoljnoj trgovini, pa je pitanje da li izvozimo dovoljno, s obzirom na naše velike potrebe. Nažalost, odgovor je ne", zaključuje profesor Madžar.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: