Pojeftiniće hleb, ulje, meso, mleko

Vekna hleba "sava“ bi do kraja godine morala, umesto 44, da košta 36 dinara.

Srbija

Izvor: Blic

Petak, 14.10.2011.

01:10

Default images

Zvuči neverovatno, ali su poznavaoci poljoprivrede i industrije hrane saglasni u oceni da do kraja godine, a naročito u poslednjem kvartalu, koji je počeo, treba očekivati dodatno pojeftinjenje osnovnih i najvažnijih namirnica: mesa, mleka, jaja, ulja, šećera i brašna.

Osim kod kukuruza, gde se registruje manji prinos za nekoliko procenata, sva ostala poljoprivredna proizvodnja je, kako kažu agroekonomisti, u pozitivnoj stopi rasta: rod soje je oko 6,7 miliona tona, suncokreta oko 500.000 tona, povrtarske kulture i voće su obilato rodili. Pšenice će biti dovoljno za domaće potrebe, za izvoz i za robne rezerve. Zbog dobrih prinosa statistika beleži da su cene prehrambenih proizvoda od maja ove godine u stalnom padu. Takođe, daljoj stabilizaciji doprinose i mere Vlade radi rasterećenja pojedinih troškova u prehrambenoj industriji, pre svega sojine sačme. Zašto su očekivanja u pojeftinjenju hrane realna, objašnjava Vojislav Stanković, poznavalac tržišta hrane.

"Važeća cena brašna i hleba je napravljena na bazi prošlogodišnje kalkulacije, kada je pšenica koštala 28 dinara, a aktuelna otkupna i berzanska cena je oko 18 dinara. Svi sadašnji inputi govore da vekna tzv. narodnog hleba treba da košta 36 dinara. Kod šećera valja očekivati maloprodajnu cenu ispod 100 dinara, jer je cena na berzama sa 1.000 pala na 600 evra po toni. Pa sad u Grčkoj kilogram košta od 93 do 95 evrocenti", objašnjava Stanković.

Odluka Vlade da smanji carinu na uvoz sojine sačme iz EU, koja je bila 6,2 odsto, kao i na uvoz iz Turske i zemalja članica EFTA od 12,3 procenta, što je tridesetak fabrika stočne hrane odavno tražilo, značajno će uticati na pojeftinjenje mesa.

"Očekuje se da cena svih vrsta mesa, uključujući i pileće, zatim mleka, pa i jaja, pojeftini za 15 do 20 procenata, zato što je u proizvodnji stočne hrane sojina sačma učestvovala sa skoro dve trećine ukupnog troška. To u lancu mora da donese niže cene za potrošače", zaključuje Stanković.

On dalje prognozira da će i jestivo ulje morati da košta manje, jer je otkupna cena sada 30, a bila je 40 dinara, pa bi proizvodnja od 150.000 tona bila dovoljna za domaće potrebe i izvoz, a sve skupa bi donelo cenu od 100 do 110 dinara.

Svim objektivnim razlozima za pad cena do kraja godine trebalo bi dodati i činjenicu da prosečno domaćinstvo u Srbiji troši 41,3 odsto primanja na kupovinu hrane, a da je to u zemljama EU svega 18 procenata. Znači, naša kupovna moć je ograničena i slaba, pa će odsustvo veće tražnje uticati na dalji pad cena.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

29 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: