Naime, Vlada Srbije je nedavno usvojila predlog zakona kojim se propisuje da država vraća dug više javnih preduzeća i ustanova koja su podigla kredite od stranih banaka, u ukupnom iznosu od 654,8 miliona evra, 590,4 miliona dolara i 627.341 švajcarskih franaka.
Obrazlažući svoju odluku Vlada Srbije je navela da država već duži period servisira obaveze tih preduzeća, jer ona svojim poslovanjem ne mogu obezbediti sredstava za vraćanje kredita.
Ono što je interesantno za analizu je činjenica da se država odlučila za pomoć nekim javnim preduzećima koji su dužnici ali se recimo nije odlučila za tu vrstu podrške kada je reč o drugim javnim preduzećima suočenim sa istim problemom.
Primera radi Elektroprivreda Srbije kojoj je zarad čuvanja socijalnog mira nije dozvoljena ekonomska cena električne energije ili Srbijagas čija nabavna cena gasa nije u skladu sa prodajnom takođe imaju gubitke nastale zaduživanjem. A zadužuju se zbog niske prodajne cene svog proizvoda.
Postavlja se pitanje kako Vlada određuje kriterijume koga pomoći a koga ne. Ivica Cvetanović, predsednik Konfederacije slobodnih sindikata, koja okuplja veliki broj sindikata javnih preduzeća, ističe da je konkretan slučaj još jedan primer da u Srbiji ne postoji socijalni dijalog.
"Ne smatram da je sporno da država pomaže preduzeća u kojima je vlasnik. Međutim, kriterijumi zbog čega je to tako moraju da budu transparentni i o njima moraju da budu i konsultovani i obavešteni sindikati. To se ovoga puta nije desilo i time smo mi sindikalni aktivisti dovedeni u težak položaj. S obzirom da se država selektivno odlučila za podršku nekim preduzećima oni koji rade u firmama koje nisu dobile tu vrstu pomoći mogu da pomisle da su diskriminisani", kaže on.
Cvetanović navodi da je "generalni stav da država ne treba da razdvaja javna preduzeća i da treba da pomaže svima kad je to god moguće. Sa druge strane, to ne znači da je ovog puta postupila pogrešno. Ali je greška što o tim stvarima nije razgovarala sa sindikatima. Problem je što sindikati nisu obavešteni o kriterijumima države a da jesmo mogli bi smo sagledamo stvar realno i objasnimo radnicima situaciju".
Ekonomski analitičar Branko Pavlović, ističe da država katastrofalno upravlja državnim preduzećima i ustanovama. On navodi da "zaista nije primereno da građani Srbije plaćaju danak lošem rukovođenju javnih preduzeća od strane ljudi koje postavlja vlast. Odlukom da Vlada vraća dugove nekih javnih preduzeća omogućava se nastavak te nakaradne politike. To je sasvim pogrešno".
"Ako se postavlja pitanje, po kojim kriterijumima država odlučuje kom preduzeću će pomoći i vratiti kredite umesto njega a kome ne onda mogu da konstatujem da ne vidim koji su to kriterijumi. Dopuštam mogućnost da je reč o nekim partijskim kriterijumima i da se zato nekim preduzećima država pomaže a nekima ne", ističe Pavlović.
Goran Nikolić, ekonomista Centra za novu politiku naglašava da se Vlada Srbije odlučila za ovakav potez jer ona već vraća dugove tih preduzeća.
"Jednostavno radi se o firmama koje nemaju novca da vrate kredite. Država se zato odlučila da to učini umesto njih. Po kojim je kriterijumima situacija sagledavana ne znam ali pretpostavljam da su izabrana preduzeća za koja je utvrđeno da ne mogu nikako vratiti kredite osim ako ih država ne pomogne na ovaj način", zaključuje naš sagovornik.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Države G7 planiraju da od zamrznute ruske imovine prikupljaju sredstva za Ukrajinu, ali se pitaju da li konfiskovanjem te imovine, prihodima od te imovine ili korišćenjem nje kao zaloga za kredit.
Litvanski poslanici su juče usvojili amandmane koji će olakšati velikim lokalnim i zapadnim proizvođačima, da brže i lakše grade fabrike u toj baltičkoj zemlji, prenosi javni servis LRT.
"Zidovi od krokodilske kože, stolica košta kao dobar automobil, kuhinjski aparati koji vrede kao stan u centru Beograda", glasi oglas za stan od 125 kvadrata u kuli West 65 na Novom Beogradu.
Narodna Skupština Republike Srbije, Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, Udruženje poslovnih žena Srbije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj, svečano su obeležili Međunarodni dan devojčica u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Komentari 2
Pogledaj komentare