Hrvati traže svoje, a prodali naše

Hrvatski "tisak” nema razloga da brine, a ni preduzeća iz Hrvatske koja polažu pravo na imovinu u Srbiji, da će biti rasprodata, piše Politika.

Srbija

Izvor: B92

Utorak, 27.09.2011.

00:02

Default images

To se, inače, odavno desilo objektima srpskih preduzeća u Hrvatskoj.

S poslednjim danom septembra ističe rok, ko zna koji po redu, za dostavljanje zahteva za utvrđivanje vlasničkih udela u društvenim preduzećima, čiji su osnivači firme iz bivše Jugoslavije.

Vlada Srbije do juče se nije izjašnjavala o tome da li će ga još jednom produžiti, ali oni koji prate ovu beskonačnu trakalicu spremni su da se klade da će, do konačnog rešenja, srpska država poštovati Sporazum o sukcesiji i „čuvati hrvatsku” imovinu u Srbiji. U Uredbi o zaštiti imovine delova preduzeća, čije je sedište u bivšim republikama SFRJ, taj rok se menjao svaka tri meseca od juna 2008. Izmena tog dokumenta je u nadležnosti Ministarstva za ekonomiju, rečeno je juče u tom ministarstvu, ali u njegovoj službi za odnose s javnošću do posle podneva nisu znali da kažu da li će taj rok i ovom prilikom biti produžen.

"Jedno od važnih nerešenih problema između Srbije i Hrvatske jeste i pitanje imovine i rešavanje imovinskih prava", podseća dr Dejan Jovović, nekada pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom u Vladi SRJ, danas savetnik u Birou za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije.

On navodi da je "sporazumom o sukcesiji SFRJ, potpisanim u junu 2001. godine, predviđeno da se raspodela državne imovine izvrši prema principu da sva nepokretna imovina SFRJ pripadne državama naslednicama na čijoj se teritoriji ona nalazi. Pravna lica, vlasnici nepokretne imovine, prema ovom sporazumu – 'aneks G', zadržavaju pravo vlasništva prema stanju iz 1990, bez obzira na čijoj je teritoriji ta imovina".

Međutim, Hrvatska, kao i još neke bivše republike nekadašnje zajedničke države, nije poštovala ovaj princip.

"Hrvatska je još pre stupanja na snagu Sporazuma o sukcesiji, 1991. godine donela Uredbu o nacionalizaciji srpske imovine, kojom je prenela vlasništvo na državu Hrvatsku. Pod uticajem međunarodne zajednice, uredba je povučena, ali je većim delom ta imovina već bila prodata pre pravosnažnosti Sporazuma o sukcesiji", dodaje Jovović.

Najmanje interesa za 'aneks G’ ima Hrvatska

Sastanak zemalja naslednica SFRJ, posvećen podeli zajedničke imovine, zakazan za početak maja ove godine u Sarajevu, otkazan je na zahtev Srbije. Predstavnik Srbije u Komisiji za sukcesiju dr Gašo Knežević tada nije želeo da kaže zašto je Srbija tražila odlaganje sastanka, navodeći da je „bilo razloga”.
(Novosti)
Knežević je razlog nedavno saopštio. Majski sastanak Komisije za sukcesiju u Sarajevu otkazan je na insistiranje Srbije zbog toga što organizatori nisu hteli da stave „aneks G” kao posebnu tačku dnevnog reda, rekao je Knežević. "Navodno su se tome protivili svi, tako je nama rečeno. Ono što ja sigurno pretpostavljam jeste to da su se Hrvati protivili, jer oni sa naše strane imaju predložen nacrt bilateralnog ugovora o sprovođenju ’aneksa G’ koji im je poslat pre godinu i po dana. Oni na njega nisu reagovali", kaže on.

Knežević navodi da "najmanje interesa za stavljanje ’aneksa G’ na dnevni red ima Hrvatska. Pošto je svesna da su mnoga fizička lica srpskog porekla imala imovinu u Hrvatskoj, koja je bila atraktivna ne samo zbog poslovnih odnosa nego i zbog turizma. Cilj Srbije je da se taj aneks što bolje sprovede”.

"Aneksom G” sve države su zamrzle imovinsko stanje sa 31. decembrom 1990. godine. Namera je bila da se sa tim datumom imovina zaštiti i vrati vlasnicima u posed, a ako je to nemoguće da se isplati novčana naknada po tržišnoj vrednosti.

Radmila Nikšić, advokat, bila je direktor mešovitog preduzeća „Ekstra biznis servisa”, koje se bavilo rešavanjem vlasničkih prava u Hrvatskoj i Srbiji, kaže da je država Hrvatska činila sve što je mogla da pravnim, ali i vaninstitucionalnim merama, u potpunosti onemogući ili maksimalno uspori primenu Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Odmah nakon ratifikacije sporazuma, u SRJ počelo je i vraćanje imovine, ne samo preduzećima iz Hrvatske, već i iz Slovenije i Bosne i Hercegovine u Srbiji. Tako je vraćeno više od 11.000 metara kvadratnih poslovnog i drugog prostora hrvatskom Varteksu, slovenačkim firmama Aero i Kompas, ali i bosanskoj Krivaji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

38 Komentari

Možda vas zanima

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

18 h

Podeli: