Kome je oduzeto više, dobiće manje

Koliko tačno kuća, stanova, lokala, neizgrađenog zemljišta, šuma i njiva može da bude vraćeno u originalnom obliku znaće se tek 2014. godine.

Srbija

Izvor: Politika

Nedelja, 18.09.2011.

00:06

Default images

Srbija bi već sledeće nedelje, ako poslanici u parlamentu usvoje zakon o vraćanju imovine i obeštećenju, mogla da kaže da je otpočela ispravljanje istorijske nepravde prema starim vlasnicima kojima su nepokretnosti nacionalizovane posle 9. marta 1945. godine.

Time je načinila i korak ka dobijanju statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i započinjanju pregovora o ulasku u tu evropsku organizaciju. Po ugledu na većinu bivših socijalističkih zemalja, u Srbiji je predviđeno naturalno i finansijsko obeštećenje. Dok zamena „ jednih ključeva za druge”, kao u Makedoniji, Sloveniji i Nemačkoj (samo za zemljište) – nije moguća. Prema gruboj proceni više od četiri milijarde evra u nekretninama i obveznicama moglo bi da se slije iz državnog u privatno vlasništvo. Koliko tačno kuća, stanova, lokala, neizgrađenog zemljišta, šuma i njiva može da bude vraćeno u originalnom obliku znaće se 2014. godine, kada istekne vreme za prijavljivanje.

Očekuje se da će gotovo celokupno poljoprivredno i šumsko zemljište, koga se u ukupnom zbiru i najviše potražuje, moći da bude vraćeno u naturalnom obliku. Lokali i poslovni prostor u državnom vlasništvu biće predmet naturalne restitucije, s tim što zakupci mogu da ih koriste dve godine.

Ukoliko fizički ne bude moguće vraćanje potraživane imovine, zato što više ne postoji ili je u međuvremenu privatizovana, budući da stečena prava novog vlasnika ne smeju da budu povređena, bivši vlasnik će moći da računa na obveznice u evrima.

Oni koji dobiju rešenja o denacionalizaciji posle izdavanja obveznica dobiće u novcu iznos glavnice i pripadajuće kamate od oko dva odsto za ukupan period do momenta donošenja rešenja. Ali svima sleduje akontacija koja iznosi 10 odsto osnovice, a 50 odsto za korisnike socijalne pomoći do maksimalnih 10.000 evra.

Država je za finansijsko obeštećenje opredelila dve milijarde evra, što je šest odsto BDP-a. S tim se saglasio i MMF, a svako probijanje zacrtanog limita, kako su upozorili čelnici te institucije, dovelo bi u pitanje održivost javnih finansija.

Tek kada se završi prijavljivanje i kada se bude znalo koliko građana treba da dobije novčanu nadoknadu, ukupna osnovica će se uporediti s dve milijarde i definisati koeficijent obeštećenja.

Bolje naturalna nego finansijska restitucija

Zlatko Stefanović, profesor Pravnog fakulteta i rektor Univerziteta Union, kaže da ovaj zakon pokušava da pomiri zahteve bivših vlasnika i mogućnosti Srbije da to ispuni.
"Plašim se, međutim, da će se napraviti velika razlika između onih kojima se vraća imovina u naturi i onih koji dobijaju novac. Fond od dve milijarde možda neće biti dovoljan jer će po svemu sudeći mnogo više imovine morati da bude isplaćeno nego što može da bude vraćeno naturalno. Ipak, to je teško sada proceniti. Za mnoge zahteve koji su ranije podneti nisu dati precizni podaci, tako da i nije bilo moguće identifikovati koliko građana i u kom iznosu treba obešteti", smatra Stefanović.

Mnoge zemlje su, kaže on, limitirale iznose koji po osobi mogu da budu isplaćeni. To su uradile i Hrvatska i Nemačka i niko im nije zamerio. "Ko ima više imovine snosiće više tereta, ko potražuje manje bolje će proći. To je prosto istorijski teret koji država ne može sada da namiri", dodaje on.

Očekuje se da će biti podneto oko 150.000 zahteva bivših vlasnika. Stefanović kaže da su rokovi od dve godine za prijavljivanje i šest meseci, odonosno godinu za odlučivanje kratki i teško da će biti ispunjeni.

"Nemačka sa svom svojom pedantnom evidencijom je sprovodila denacionalizaciju 20 godina. Slovenija je sprovodi od 1991. godine i tek je sada privodi kraju. Ni građane ne treba ograničavati i odbacivati njihove zahteve ako nemaju sve papire. Tu normu, koja postoji u našem zakonu, nije imala nijedna država. U Nemačkoj je bilo: 'Vratite mi imovinu, a vi znate šta ste mi oduzeli, pa izvolite'. Mnogi neće uspeti da prikupe dokumentaciju. Nekima je oduzima imovina po usmenom nalogu, a da im nije davan nikakav papir.Nije fer prebaciti teret na stranku jer zbog države nije ni bilo dokumentacije", zaključuje Stefanović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: