Ekonomista Stojan Stamenković ipak je kazao da je malo verovatno da će se to desiti i da prihodi neće biti dovoljni da se deficit budžeta zadrži na 132 milijarde dinara.
Stamenković je pri predstavljanju novog broja mesečnika "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT) ocenio da bi rashodi u budžetu mogli biti uvećani sa 12 na 15 milijardi dinara uz dodatno povećanje rashoda od osam milijardi dinara, po osnovu Zakona o fiskalnoj decentralizaciji.
Prema njegovim rečima, zvanični statistički podaci pokazuju rast deficita sa 4,1 na 4,5 odsto bruto-društvenog proizvoda (BDP) i Vlada mora voditi računa da ne poveća rashode.
On je naveo da je saradnja Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) značajna za eliminisanje mogućnosti dužničke krize u fiskalnom sektoru i da može imati ključni značaj za "izbegavanje scenarija sa inflacijom, redukcijom investicija i privrednog rasta".
Stamenković je dodao da je veoma važno da se aranžman iz predostrožnosti koji je Srbija postigla sa MMF-om sprovede u potpunosti, jer on po definiciji utiče na nivo rizika zemlje i olakšava transfer kapitala.
Prema njegovim rečima, prva korist od aranžmana je prevencija mogućeg udara nove krize čiji je tok još nepredvidiv, dok je druga korist uticaj na predizborni politički ciklus u koji Srbija ulazi. MMF je podržao principe fiskalne odgovornosti i poštovanje sporazuma da bi se sprečilo prekomerno širenje fiskalnog deficita.
"Treća korist je mogućnost uobičajenog korišćenja sredstava definisanih sporazumom u iznosu nešto manjem od jedne milijarde evra. Ta sredstva nisu velika, ali u nekim okolnostima mogu biti vrlo bitna", kazao je Stamenković.
On je dodao da pozitivne rezultate platnog bilansa u prvoj polovini ove godine treba uzeti sa rezervom jer su značajna stavka u finasijskom računu bile "portfolio investicije" - 750 miliona evra, udesetostručene u odnosu na isti period 2010. godine.
"Banke su ulagale pre svega u kratkoročne državne papire, pa se ovako visoka pozitivna stavka u finansijskom računu može relativno brzo istopiti", kazao je on i dodao da su banke u 2011. godini više otplatile nego što su koristile novih kredita za preko 800 miliona evra i ceo odliv koncentrisan je na kratkoročne kredite.
Urednik MAT Vladimir Vučković kazao je da su rezultati industrijske proizvodnje u letnjim mesecima u Srbiji veoma loši i da ukazuju na slabljenje privredne aktivnosti. On je naveo da je ovogodišnja proizvodnja za sedam meseci, samo za 3,5 odsto bila veća od proizvodnje u istom periodu 2010. godine.
Prema njegovim rečima, realan promet robe u trgovini na malo opada na međugodišnjem nivou još od januara 2011. godine, a to je poseldica smanjenja kupovne moći stanovništva.
"Izvoz stagnira, uvoz se ubrzava, što doprinosi rastu spoljnotrgovinskog deficita. Osnovni razlog usporavanja ukupnog izvoza je pad inostrane tražnje za gvožđem, čelikom i za obojenim metalima, a najveći doprinos rastu uvoza daju nafta i derivati, mašine i drumska vozila", kazao je Vučković.
Prema prognozama MAT, u prvih deset meseci ove godine industrijska proizvodnja trebalo bi da bude veća za tri odsto, dok će promet robe u trgovini na malo u tekućim cenama imati pad za 5,2 odsto, a u stalnim cenama za 14,6 odsto
Potrošačke cene, prema prognozama MAT-a u prvih deset meseci ove godine u odnosu na decembar 2010. godine trebale bi biti veće za 8,4 odsto, a trebalo bi da poraste i izvoz robe za 19,3 odsto a uvoz za 15,5 odsto.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Podizanje gotovine za kupovinu postaje sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj. Ukupni obim gotovinskih plaćanja prošle godine je porastao 20 odsto na 12,31 milijardu evra.
Nemačke kompanije planiraju da smanje investicije u 2024. godini, zaključak je danas objavljenog izveštaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena.
Telekom Srbija će od 15. maja početi sa akcijom koja će obradovati lojalne korisnike ove mreže, a u okviru koje će oni dobijati poene koje će moći da menjaju za veoma kvalitetne nagrade, izjavio je danas generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić.
"Imamo velike ekonomske projekte", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka sa pomoćnikom sekretara Biroa za evropske i evroazijske poslove Stejt departmenta Džejmsom O'Brajanom.
Prosečna februarska neto plata u Hrvatskoj iznosila je 1.248 evra, što je nominalno više za 0,7 odsto, a realno za 0,5 odsto u odnosu na januar, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS) na svom vebsajtu.
Komentari 3
Pogledaj komentare