Srbija više ne može da čeka reforme

Srpsko društvo je u krizi. Kada je reč o krizi srpske ekonomije, više puta se moglo čuti da je ona posledica, pored ostalog, odlaganja reformi.

Srbija

Izvor: B92

Utorak, 06.09.2011.

00:08

Default images

Odlažu se decenijama, pa i posle 2001, za neka bolja vremena, za posle izbora ili se prepuštaju novoj vladi...

Iskustvo nas uči da, posle nekoliko meseci pogađanja koalicionih partnera, dočekaju novu vladu. Sadašnja je peta po redu od „srpske oktobarske revolucije”. Predizborna obećanja se zaborave, pa se važni i neodložni poslovi gurnu "pod tepih”.

Miloš Bugarin, predsednik privredne komore Srbije, upozorava da nas drugi talas svetske ekonomske krize neće zaobići. A naša ekonomija je odavno onemoćala. Prva kriza je još trese, a od druge strepi. Zato, privreda ne može da čeka da država počne da plaća svoje obaveze u ugovorenom roku. Na novac od države za isporučenu robu ili pruženu uslugu, čeka se duže od 120 dana. U zemljama EU taj rok je 30 dana, a PKS je tražila da u Srbiji bude 45 do 60 dana. Bugarin dodaje i da se predugo čeka i na sveukupnu reformu propisa.

Treći prioritet je da se NBS, vlada i poslovne banke dogovore da se smanji obavezna rezerva kod centralne banke za 30 odsto. Reč je o ogromnim sredstvima koja se ne koriste, a banke bi trebalo da ih daju privredi kroz kredite, uz povoljniju kamatu.

Bugarin smatra da privreda koja je u veoma teškom stanju ne može više da čeka ni na razvojnu banku koja bi finansirala velike infrastrukturne strateške razvojne projekte, što bi doprinelo smanjivanju velikog tehnološkog zaostajanja. Rast cena hrane na svetskom tržištu neće biti kratkotrajan, a mi još nemamo strategiju razvoja poljoprivrede i prerađivačke industrije čije mogućnosti nedovoljno koristimo.

"Reforma penzionog, ali i poreskog i zdravstvenog sistema, takođe, više ne mogu da čekaju, jer broj penzionera je gotovo jednak broju zaposlenih radnika. Na žalost, sve navedeno biće ostavljeno budućoj vladi, uključujući i zakon o javno-privatnom partnerstvu, korporativizaciju i depolitizaciju javnog sektora", kaže on.

Neke od navedenih prioriteta ne bi smeli da odlože ni predstojeći izbori. Ako se to desi, izgubićemo još jednu godinu, a posledice će bi teže i skuplje, upozorava Bugarin.

Atanacković: Država "pogasila" preduzeća

Nebojšu Atanackovića, predsednika Unije poslodavaca, plaši baš to "što smo stalno u izbornoj kampanji”. Slaže se sa Bugarinom da dovođenje ekonomije u kakav-takav red mora da počne od ,,upristojavanja” države. Za početak, da država, javne službe i preduzeća, gradovi i opštine prestanu da kasne sa plaćanjem svojih računa.
"Tako bi prestalo dalje gašenje preduzeća i radnih mesta jer su mnoge male i srednje firme, čekajući svoj novac od države, otišle u stečaj i likvidaciju", podseća Atanacković.

On navodi da bi bar pojedinim privrednim granama trebalo omogućiti da PDV plaćaju kad naplate robu ili uslugu.

"Inače, terapija za ozdravljenje srpske ekonomije već odavno postoji. Prepisao nam je MMF. Samo je treba primenjivati, a ona u najkraćem glasi – smanjivati javnu potrošnju, trošDiti manje od zarađenog, a razliku ulagati u razvoj, obnovu postojećeg i izgradnju novog, što donosi radna mesta. Treba prestati sa zaduživanjem samo da bi se trošilo. Ta terapija podrazumeva i promenu poreskog sistema koji će da podstiče ulaganje u proizvodnju za izvoz, a ne uvoz i potrošnju", kaže Atanacković.

Na opasku da njegova lista onoga što mora da se uradi odmah ima samo jednu tačku, u kojoj je mnogo zadataka za jednu vladu i samo jedan mandat, Atanacković kaže da nije lako odlučiti se šta je najhitnije „kad je sve hitno, jer na sve strane gori”.

"Kamo sreće da nismo čekali da nam dogori do nokata. Ako znamo da je velika nezaposlenost naša najveća nevolja, odmah mora da se zaustavi njen dalji rast. A to može da se postigne samo ako ne bude novih opterećenja privrede, što je uslov da preživi ono što još daje neke znake života", dodaje on.

Atanacković kaže da je zbog toga "protiv povećavanja plata zaposlenih u državnih službama, u kojima su primanja u proseku veća nego u privredi, a radna mesta sigurna. Preduzeća se zatvaraju, zaposleni u njima ostaju bez posla, što u javnom sektoru nije slučaj. Dakle, reč je o onome što se ne sme odlagati i što mora istovremeno da se preduzme, kako ne bi bilo još gore. Tek posle toga možemo da se nadamo boljitku".

Knežević: Nestaće još 200.000 rednih mesta

Milan Knežević, potpredsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, poručuje sadašnjim i budućim ekonomskim vlastima da prelistaju nekoliko statističkih izveštaja o stanju i kretanjima u srpskoj ekonomiji.
(emg)
U statističkim tabelama, kaže vlasnik fabrike konfekcije Modus, piše da je "od avgusta 2008. godine ugašeno 1.300 firmi, izgubljeno 400.000 radnih mesta, 64.000 preduzeća i preduzetničkih radnji je u blokadi, za 25.000 preduzeća predviđen je po slovu zakona stečaj, dug privrede je 20 milijardi evra, na ime kamata bankama privreda isplaćuje više nego što iznosi platni fond realnog sektora. Zatim, 31.000 preduzeća je iskazala negativan završni račun..."

Knežević pita i "šta će država uraditi sa 1.000 neprivatizovanih preduzeća i 700 javnih preduzeća večnih gubitnika".

"Za 100.000 vlasnika malih i srednjih preduzeća i preduzetničkih radnji preostalo je jedino da strpljivo stanu u red i čekaju likvidaciju. Sa njima će u naredne dve godine nestati oko 200.000 radnih mesta", dodaje on.

Knežević ukazuje da već šest godina privrednici predlažu: reformu poreskog sistema, suzbijanje crnog tržišta i sive ekonomije, reformu javnog sektora, efikasnije pravosuđe, razduživanje države prema malim i srednjim preduzećima, donošenje zakona o zanatstvu, predvidiv kurs, razvojnu banku, depolitizacija i departizaciju ekonomije, kontrolu javnih nabavki, podnošljive kamatne stope, efikasniji rad carine, da sva pravna lica plaćaju poreske obaveze, giljotinu propisa, stručniju birokratiju, poboljšanje infrastrukture...

On zaključuje da svetska ekonomska kriza nije jedini krivac za naše nedaće, a ovakve nas Evropska unija još dugo neće primiti u svoje društvo.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: