Ima li Srbija alternativu za Evropu

Umesto što se u Srbiji toliko priča o učlanjenju u Evropsku uniju po svaku cenu, treba da počnemo da uređujemo svoj vrt i da uvedemo diktaturu institucija.

Srbija

Izvor: B92

Ponedeljak, 05.09.2011.

00:07

Default images

Ekonomista Miroslav Zdravković, urednik sajta makroekonomija.org, obrazlažući ovaj svoj stav, kaže da je u ovo vreme potpune nepredvidivosti i kratkoročne budućnosti „hvatanje“ za kandidaturu za članstvo u EU potpuno infantilno.

Jer, navodi on, u zemljama novim članicama „dvadesetsedmorke“ standard građana je porastao samo za jedan do pet odsto, što je posledica i svetske ekonomske krize, koja je pokazala da samo članstvo nikoga ne štiti. Miroslav Zdravković smatra da se "u protekloj deceniji Srbija ponašala kao slepo zaljubljena, a neželjena mlada. Gledala je samo u Evropsku uniju, umesto da pogleda malo i okolo. Pre svega da bi pronašla još više kupaca za svoju robu". On navodi da Bugarska, iako je članica EU, nije zaboravila na druga tržišta, pa je u 2010. godini imala dva puta veći izvoz od Srbije.

"Njen izvoz u zemlje van EU, bez Belorusije, Rusije i Ukrajine, vredeo je 3,4 milijarde evra, što je 22 odsto njenog ukupnog izvoza. A Srbija je 2010. u te zemlje izvezla samo samo za 335 miliona evra. Bugarska je Singapuru prodala robu za 186 miliona evra, a Srbija samo za 1,5 miliona evra. Južnoj Koreji je Bugarska izvezla robu za 94, a Srbija za 0,7 miliona evra. Ovakvih primera ima još mnogo, a reč je o gotovo istoj robi", navodi on.

Sa druge strane, Goran Nikolić, saradnik Centra za novu politiku, napominje da "i u vreme Broza naš izvoz u zemlje trećeg sveta nije premašivao 15 odsto. Ako u tada, kao lideri nesvrstanih, nismo mogli tamo da prodamo više, a često smo i gradili kao podizvođači velikih zapadnih kompanija, smatram da su mogućnosti ograničene".

Nikoliću se slaže da treba tražiti i druga tržišta za našu robu, ali dodaje i da se ona teško nalaze. "Čak 90 odsto našeg izvoza ide u sadašnje i buduće članice EU. Od ostatka 6,2 odsto se plasira u Rusiju, manje od dva odsto u Aziju, 0,6 odsto u Afriku i 0,8 procenata na američki kontinent", navodi on.
Zdravković kaže da sebe smatra "srboskeptikom" i tvrdi da "kandidatura za članstvo u EU, ako je cilj samo da se dobije novac od nekih fondova EU, neće doneti boljitak za sve. Možda će koristi biti za političku elitu i uže interesne grupe, ali će nivo industrijske proizvodnje, broj zaposlenih i nezaposlenih ostati nepromenjen. Zato mislim da prvo treba da menjamo sebe kako bismo pred EU izašli ekonomski jači".

On dodaje i da je realno očekivati naše učlanjenje u EU između 2018. i 2020, pa je zato nebitno u kom ćemo mesecu ove ili naredne godine dobiti status kandidata za prijem jer je "sedam ili devet godina dovoljno dug period da se podigne proizvodnja i izvoz i da se ispuni niz drugih uslova da živimo bolje“.

Turska moguće rešenje za kosovski embargo

Kada je u pitanju kosovski embargo, Zdravković kaže da, kada već roba iz centralne Srbije ne može na Kosmet, „kompletna diplomatska mreža Srbije, zajedno sa ekonomskim diplomatama, treba da se fokusira na podršku izvozu iz Srbije, a ne prvenstveno na traženje investitora“. Ali i da se naš izvoz više rasporedi na partnere iz zemalja na Starom kontinentu i širom sveta.
On kaže da je prošlo mesec dana od uvođenja te zabrane, a gubitak je već oko 35 miliona evra. Očekivana prodaja robe iz centralne Srbije na Kosmetu od oko 350 miliona evra u ovoj godini veća je od našeg izvoza u sve zemlje van Evrope, dodaje ovaj ekonomista.

"Ubeđen sam da bi organizovani odlazak naših privrednika u Tursku, sa kojom imamo sporazum o slobodnoj trgovini, bar delimično pokrio štetu od embarga Prištine. Jer, do jula ove godine vrednost našeg izvoza u Tursku povećan je za 140 odsto. A da Srbija u Tursku može da izveze mnogo više, govori podatak da je vrednost bugarskog izvoza u tu zemlju u 2010. bila 20 puta veća od naših 66 miliona evra", smatra Zdravković.

Seljaci ionako uvek glasaju za vlast

Umesto pasivne zagledanosti u Brisel i osluškivanja sa strepnjom šta će nam otuda poručiti, Zdravković je jedan od onih zagovornika okretanja Srbije obnavljanju poljoprivredne proizvodnje. Jer, kako kaže, u Srbiji je neobrađeno oko 200.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a svake godine površina pod oranicama se smanje za još 60 kvadratnih kilometara. „Kada bi se samo polovina tog zemljišta obradila, izvoz bio bio povećan za stotine miliona evra“, kaže on.

Miroslav Zdravković kaže i da je "najveća zabluda da su energetika i poljoprivreda naše konkurentske prednosti". On objašnjava da poljoprivreda u Srbiji stagnira već 30 godina i dodaje da se pribojava da će agrarni budžet dogodine biti manji nego ove.

"Nažalost", naglašava on, "za ishod izbora su bitniji penzioneri i zaposleni u javnom sektoru, a naši seljaci ionako uvek glasaju za vlast".

"Kada je o industriji reč, naravno da od rasta industrijske proizvodnje i izvoza najviše zavisi naš standard. Ali, njen rast ne daje efekte na kratak rok. Broj zaposlenih u industriji smanjen je s milion na 300.000 u proteklih 20 godina. Da bi se zaposlenost u industriji povećala za 100.000, potrebno je bar deset godina", objašnjava Zdravković.

I Zdravković i Nikolić se slažu da ne treba zaboraviti na srpsku dijasporu i na novac koji naši ljudi šalju iz sveta.

Dok Nikolić konstatuje da preduzetništvo, odnosno etnoulaganja, nije na zavidnom nivou, Miroslav Zdravković objašnjava da bi "naše diplomate, ne samo ekonomske diplomate, trebalo da se ugledaju na svoje kolege na službi u Srbiji. Sve ambasade u Srbiji su u proteklih deset godina radile u korist svojih građevinaca, izvoznika i investitora".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

28 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: