Mišković možda i ne plati porez

Postoji pravni način da Miroslav Mišković, nakon uplate 932 miliona evra od Deleza, porez plati u Srbiji, ali mogućnost da ne bude osnova da se porez naplati.

Srbija

Izvor: B92

Petak, 15.07.2011.

02:35

Default images

Jelena Krstović, generalna direktorka korporativnih komunikacija „Delta holdinga”, istakla je pre nekoliko meseci da je kompanija u kojoj radi angažovala vrhunske stručnjake kako bi porez na kapitalnu dobit, umesto na Kipru, platili u Srbiji. Međutim, u „Delti” juče nisu želeli ni da potvrde ni da demantuju da su ostali pri ovoj odluci.

"Ukoliko Miroslav Mišković zaista želi da taj novac ostavi u Srbiji, postoji način da on to po sadašnjem zakonu izvede. Jer, postoji odredba koja propisuje da porez može da se plati i prema mestu gde preovlađuje osnovna delatnost. Ako odluči da to uradi u Srbiji to znači da je reč o vrlo malom iznosu", kaže jedan od poreskih stručnjaka.

On, ipak, ističe da je vrlo moguće da Mišković bude i u kapitalnom gubitku. Jer, porez na kapitalnu dobit zapravo predstavlja razliku između uloženog i zarađenog. Vrlo je moguće da Miškovićeva ulaganja mogu da dostignu 800 miliona dolara i da „Delta” neće morati ni dinar da uplati u državnu kasu.
Koliko je tačno uloženo u „Delta maksi” nije zvanično poznato.

Zna se da je oko 300 miliona evra uloženo u širenje prodajnog lanca u zemljama regiona. Za oko 50 miliona evra su kupljeni „Ce market” i „Pekabeta”, dok je po podacima Agencije za privredne registre iz 2009. godine, u ovu kompaniju uloženo oko 150 miliona evra.

Zoran Vasić, direktor u Poreskoj upravi, objašnjava da se porez na dobit plaća u onoj zemlji u kojoj je firma registrovana.

"Ako je Miškovićeva firma registrovana na Kipru, on će porez platiti tamo, samo što ovaj namet na Kipru iznosi nula. Nema ga. U Srbiji je 10 odsto. Porezi na zarade, kao i doprinosi, plaćaju se u sedištu firme. To znači da je Mišković i dosad te poreze plaćao u Srbiji. A s obzirom na to da će „Delez” raditi ovde i on će nastaviti da doprinose za svoje zaposlene uplaćuje u našoj zemlji", kaže Vasić.

Poreski stručnjaci ističu da možda nije „patriotski” to što tajkuni porez plaćaju u ofšor zonama, ali da to rade po zakonu. Odnosno, njihovo je pravo da registruju preduzeće bilo gde u svetu.

"To nigde na svetu nije zabranjeno. Jer da jeste umnogome bi uticalo na pogoršanje poslovne klime. Iako narodu bode oči to što biznismeni dobit iznose u druge zemlje, a profitiraju u Srbiji, iz ugla državnih prihoda gledano, to nisu velike sume. Jer, u bruto domaćem proizvodu, odnosno svemu što stvaramo, prihodi od poreza na dodatu vrednost čine 10 odsto. S druge strane, porez na dobit čini samo 1,5 odsto BDP-a", kaže naš sagovornik.
Stručnjaci za ovu oblast takođe ističu da se oko poreza na kapitalnu dobit diže bespotrebna buka i da se time narodu samo baca prašina u oči. Jer, firme registrovane u inostranstvu, u Srbiji plaćaju porez na zarade, uplaćuju doprinose za svoje zaposlene, porez na promet, odnosno PDV i carine koji čine pozamašan deo državnih prihoda.

Primera radi, ako je neka firma registrovana u inostranstvu, a u Srbiji ostvaruje godišnji promet od, recimo, milijardu evra, onda porez koji ostaje u zemlji iznosi 180 miliona evra. Ono što iz Srbije iznese jeste – porez na dobit. Ako profit čini 10 odsto prometa, što je pre krize bio slučaj u pojedinim preduzećima, onda je državna kasa uskraćena za svega 10 miliona evra.

Inače, pitanje plaćanja poreza u ofšor zonama postavljeno je javno sa najvišeg državnog nivoa prvi put u Nikoziji prošlog leta kada je predsednik Boris Tadić istakao da ne bi smelo da se događa da neki privrednik profit ostvaruje u Srbiji, a ima firme registrovane u inostranstvu.

Učestvujući na kiparsko-srpskom poslovnom forumu u Nikoziji, Tadić je „opomenuo” domaće privrednike da „moraju da vode računa o interesu zemlje u kojoj privređuju i iz koje potiču”.

Upućeni u poresku problematiku tvrde da je najveća opasnost to što preko ofšor zona dobit može da se isisava iz zemlje.

Ako, recimo, neki preduzetnik ima preduzeće u Srbiji i u nekoj od zemalja poreskog raja, onda će na ime konsultantskih usluga ili neke robe sam svojoj firmi da uplati mnogo veće sume novca, nego što to inače košta na tržištu. To je najčešći način ispumpavanja para.

Međutim, problem je što se tako nešto teško dokazuje. U zakonu postoje mehanizmi sprečavanja iznošenja para, ali je vrlo teško dokazati da je preduzeće imalo nameru da iznese novac iz zemlje. Na sudu se takve sumnje lako i osporavaju, tako da zemlja svojim resursima to teško može da suzbije.

On dodaje da postoje mnoge zemlje u svetu gde se porez na dobit uopšte ne plaća ili su te stope minimalne.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

72 Komentari

Možda vas zanima

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

18 h

Podeli: