Vlada (ne)može da plati privredi

Privrednici smatraju da je inicijativa države da vraća dugove privredi dobra, ali ne veruju da je to moguće jer u budžet Srbije već u problemu.

Srbija

Izvor: Danas

Petak, 01.07.2011.

00:35

Default images

Ministar ekonomije Nebojše Ćirića najavio je nedavno da će Vlada Srbije do jeseni doneti zakon kojim će ili obavezati državu da svoja dugovanja prema privredi izmiruje u roku od 60 dana ili, što je verovatnije, da na svako kašnjenje u plaćanju duga počne da obračunava zateznu kamatu.

Dok se svi slažu da je u pitanju dobra inicijativa, s obzirom da država često kasni i po 300 dana sa izmirivanjem obaveza, postavlja se pitanje na koji će način Vlada obezbediti poštovanje propisanih rokova, pošto u budžetu jednostavno nema novca za isplatu dugovanja. Zbog toga je i pored dobre volje, brže vraćanje dugova privredi, najverovatnije osuđeno na neuspeh.

Iako preciznih podataka nema, većina procena ukazuje na to da država trenutno duguje od 600 miliona do čak milijardu evra preduzećima, što mnoga od njih dovodi na ivicu kolapsa i stvara čitav lanac nelikvidnosti, jer takve firme ne mogu na vreme da plaćaju ni svojim dobavljačima i kooperantima.

Od ukupnih dugova, 40 odsto se odnosi na mala i srednja preduzeća, kojima je najteže da se izbore sa takvom situacijom.

Prema nedavno objavljenim podacima, u Srbiji je prošle godine prosečan rok plaćanja bio 128 dana, dok je u Hrvatskoj i Bugarskoj čiji zakoni postavljaju striktan rok za plaćanje, čekanje na isplatu bilo 34, odnosno 30 dana.
Prema rečima Milana Kneževića, vlasnika tekstilne konfekcije Modus, jako je bitno da se i u Srbiji usvoji ovakav zakon, ali je daleko bitnije da se to što se usvoji zapravo i sprovede.

"Mi i sada imamo pravilo po kojem ono što je ugovoreno mora da se ispoštuje, pa država i pored toga privredi duguje milijardu evra. Zbog toga, čak i ako se usvoji taj predlog, država ga neće poštovati", smatra Knežević, koji upozorava na to da 31.000 firmi, koje su prošle godine iskazale gubitak, takođe ne mogu da vraćaju svoje dugove, dok je čak „40.000 od ukupno 103.000 preduzeća nelikvidno“.

Knežević ukazuje na neobičnost činjenice da nijedno preduzeće kojem država duguje novac nije tužbom pokušalo da naplati svoje dugovanje, što po njegovim rečima govori o tome da se poslovi dodeljuju „simpatizerski“, ali i da kompanije znaju da ukoliko se pobune, ubuduće neće dobijati poslove od države.

Ovaj biznismen ima još negativniji stav po pitanju alternativnog predloga da se ne propisuje rok za vraćanje dugova, već da se na dugovanje obračunava zatezna kamata, nazivajući to „najvećim cinizmom“.

"To je pokušaj da privreda finansira budžetski deficit. Na taj način, dugovanja države se pretvaraju u kredit privrede, a nama nije potrebna kamata, nego glavnica. Problem je u tome što država ne izmiruje svoje obaveze, a da bi vratila dugove ona bi morala ponovo da se zaduži", kaže Knežević. Iz toga proizilazi da se državi više isplati da je „kreditira“ privreda kojoj, kako se pokazuje, ne mora da vraća dugove, nego banke, kojima mora.
Saradnik portala ekonomija.org Dragovan Milićević kaže da ne vidi da u budžetu postoje rezerve dovoljne da država vrati zaostala dugovanja privredi i da nastavi da poštuje eventualnu obavezu isplate svojih dugova u roku od 60 dana.

"Ovakva inicijativa je postojala i prošle godine, pa od nje na kraju ništa nije bilo. Sam predlog je dobar, jer je država najveći generator nelikvidnosti privrede, ali ona jednostavno nema sredstva u budžetu za plaćanje svih svojih obaveza. Pogledajte samo kolika su dugovanja Puteva Srbije. Putari su morali da uzimaju ogromne kredite za likvidnost, jer im država po deset meseci nije plaćala za obavljeni posao, pa im s jedne strane vrednost potraživanja pada pod uticajem inflacije dok čekaju na isplatu, dok s druge strane, bankama plaćaju kamate na kredite koje su bili primorani da uzmu ", objašnjava Milićević.

Prema njegovim rečima, druga opcija, po kojoj država ne bi sebi propisala krajnji rok za vraćanje dugova, već bi joj dug bio opterećen zateznom kamatom, jeste realnija, ali predstavlja samo odlaganje rešenja problema. Koliko je situacija komplikovana, Milićević ilustruje primerom farmaceutske industrije, kojoj država više od 200 dana kasni sa plaćanjem, što je oko 150 dana preko roka koji predlaže Ćirić.

"Kako će funkcionisati zdravstvo ako se takve odredbe usvoje ", pita Milićević, dodajući da se kao jedino rešenje čini mogućnost da se država dodatno zaduži kako bi ispoštovala svoje obaveze prema privredi, „što bi bila prava omča oko vrata, s obzirom da već naredne godine država mora da vrati 1,2 milijarde evra samo po osnovu do sada uzetih kredita“.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Haos u Grčkoj FOTO/VIDEO

Grčki radnici u sektoru prevoza stupili su danas u štrajk za veće plate, tako da su brodovi ostali usidreni u lukama, a železnički saobraćaj je obustavljen.

11:16

17.4.2024.

1 d

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: