Kako bi finansirala deficit budžeta Srbija će se početkom septembra zadužiti za dodatnih 700 miliona evra emitovanjem evroobveznica na međunarodnom tržištu.
Prema najavi državnog sekretara Ministarstva finansija Gorana Radosavljevića, 500 miliona evra će biti izdato u evrima, a preostalih 200 miliona u dinarima.
Ovim potezom Vlada nastavlja dugu liniju uzimanja novih dugova, ali prema rečima člana Fiskalnog saveta Vladimira Vučkovića, time država „generalno još ostaje u okvirima predviđenim zakonom o budžetu“.
Ipak, Vučković upozorava da će se Srbija uzimajući ove dugove dodatno približiti nivou od 45 odsto bruto domaćeg proizvoda, koji je fiskalnim pravilima određen kao gornja granica do koje je dopušteno zaduživanje.
Srbija se već sada nalazi na liniji od oko 43 procenta BDP-a, tako da prostora za dalje pozajmljivanje nema mnogo. "Naše analize kažu da samo striktno pridržavanje projektovanog budžetskog deficita od 4,1 odsto, omogućava da ostanemo ispod maksimalne granice duga", naglašava Vučković.
Prema njegovim rečima, najava dodatne emisije hartija od vrednosti predstavlja samo realizaciju politike da se deficit finansira novim dugovima.
Pri tome veći rizik nose obveznice koje će se emitovati u dinarima, ali je dobro „to što su ove hartije usmerene ka međunarodnim investitorima, jer će se tako diversifikovati izvori finansiranja“.
Vučković smatra da će kamate na dinarske hartije biti „prilično visoke“ i slaže se da će verovatno biti više nego u slučaju dinarskih obveznica koje država prodaje u Srbiji, s obzirom da su zapise do sada kupovale uglavnom banke i druge finansijske institucije koje već posluju u Srbiji i imaju određene pozicije u dinarima, dok se očekuje da će evroobveznice u dinarima kupovati inostrani investitori, koji ne poznaju ovo tržište toliko duboko i koji uglavnom ne posluju u srpskoj valuti.
Dodatno zaduživanje je samo druga strana minusa u državnoj kasi, kaže Vladimir Gligorov, profesor na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije.
Ono što je Gligorov hteo da kaže je da fiskalne vlasti zapravo samo poštuju plan, odnosno ne rade ništa mimo Zakona o budžetu za 2011. godinu. „Čim je planiran manjak nešto veći od 4,1 odsto za toliko država mora da se zaduži”, objašnjava Gligorov. Pravo pitanje je da li je bolje da se deficit u kasi finansira zaduživanjem u inostranstvu ili kod kuće, dodaje naš sagovornik.
"Dva su razloga za ovu odluku. Jedan je da zaduživanje u inostranstvu stabilizuje kurs i ne podstiče inflaciju. Drugi je da je takva pozajmica jeftinija, jer su kamate niže. Negativna strana je što se time povećava minus na tekućem računu i u spoljnotrgovinskoj razmeni. Na duži rok, međutim, povećani strani dug značajno ograničava politiku kursa i povećava rizike od spoljašnjih šokova", upozorava Gligorov.
Ima li srpske dužničke papire ko da kupi? Gligorov smatra da će strani kreditori ceniti da li je naš strani dug održiv i prema tome ceniti koliko su rizične hartije koje im nudimo. Ako se samo posmatraju različiti dugovi (spoljni, javni, privatni), najveći je strani dug zemlje (oko 80 odsto bruto domaćeg proizvoda na kraju 2010. godine).
"To bi moglo da znači da bi kamata mogla da bude relativno visoka. Uz to, valja računati i sa tim da će privredni rast morati da se uspori kako bi se usporila i inflacija. To će se verovatno dogoditi posle izbora. A to znači da će strani dug biti još veći teret, a to će investitori imati u vidu", skeptičan je Gligorov.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Kine Si Đinping upozorio je holandskog premijera Marka Rutea da ne stvara "tehnološke barijere", nakon odluke Holandije da uvede kontrolu izvoza opreme za mikročipove.
Hrvatski Državni inspektorat povukao je sa tržišta Nestle KIT KAT Mini vafel proizvod zbog prisustva mineralnih ulja, saopštila je Agencija za poljoprivredu i hranu.
Durga Fujal se nadala da će započeti novi život kada je sletela u Hrvatsku, ali se suočila sa teškom bitkom da se prilagodi, piše u sredu francuska novinska agencija AFP.
Ministar Goran Vesić izjavio je da su nadležni organi danas zatvorili ilegalni izlaz sa divljeg parkinga na pristupnu saobraćajnicu, koja vodi do auto-puta za aerodrom "Nikola Tesla".
Godišnjica NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine ni danas nije stavljena na dnevni red sednice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, jer je zbog manjka glasova taj predlog odbačen.
Rat u Ukrajini – 763. dan. Rusija je pojačala vazdušne napade na Ukrajinu i lansirala 190 raketa različitih tipova, 140 dronova "šahed" i 700 vođenih avio-bombi za samo nedelju dana, saopštio je Kijev.
Najmanje 45 osoba poginulo je u saobraćajnoj nesreći u Južnoj Africi, u kojoj je učestvovao autobus, saopštilo je južnoafričko ministarstvo saobraćaja.
Faktori koji stoje iza neuspeha u sprečavanju terorističkog napada u Moskvi, uključuju nepoverenje u strane obaveštajne službe, fokus na Ukrajinu i ometajući politički obračun kod kuće, piše "Njujork post".
Poglavar Katoličke crkve papa Franja danas je, na Veliki četvrtak po Gregorijanskom kalendaru, posetio ženski zatvor Rebibija u Rimu, u kojem je ritualno oprao i poljubio stopala 12 zatvorenica.
Istraživanje Francuske nacionalne agencije za lekove i bezbednost zdravstvenih proizvoda pokazalo je da korišćenje hormonskih kontraceptivnih pilula povećava rizik od tumora na mozgu.
Konzumiranje namirnica s hranjivim materijama poput kalijuma i magnezijuma pored toga što je korisno za celokupno zdravlje može pomoći i pri snižavanju krvnog pritiska.
U Kraljevskom dvoru u Beogradu danas je održana projekcija istorijskog dokumentarno-igranog filma "33 anđela" o tragičnoj sudbini srpske dece zatočene u nacističkim logorima u Norveškoj.
Igor Jurić revealed new details of the investigation in the case of the missing Danka Ilić, explaining why the field search was suspended after 27 hours, reports Blic.
Three people were injured on Wednesday in an incident caused by supporters of the Kurdistan Workers' Party (PKK) at France's Charles de Gaulle airport in Paris.
War in Ukraine – 763rd day. Russia has intensified air attacks on Ukraine and launched 190 missiles of various types, 140 Shahed drones and 700 guided aerial bombs in just one week, Kyiv announced.
Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku Industrijskog dizajna, čuva pravu riznicu kreativnih mladih ljudi koji su svojim idejama preskočili i granice naše zemlje.
Argentinski predsednik Havijer Milei nazvao je kolumbijskog kolegu "teroristom-ubicom", što je dovelo do diplomatskih proterivanja iz ove andske zemlje.
Pacijentima obolelima od raka zabranjeno je da odlaze na lečenje uprkos tome što se njihova imena pojavljuju na ovlašćenim listama odlazaka, dok oni koji imaju dobre veze beže.
Komentari 14
Pogledaj komentare