Srbima porez na imovinu,Hrvatima ne

Za razliki od vlasnika nekretnina u Srbiji, koji plaćaju porez na imovinu i to do 60 odsto viči nego prošle godine, kompije Hrvati taj porez i nemaju.

Srbija

Izvor: B92

Nedelja, 12.06.2011.

15:11

Default images

Građane Srbije, po svemu sudeći od sledeće godine čekaju i veće poreske stope, s obzirom na to da neće važiti ograničenje da može biti povećan za najviše 60 odsto, kao što je to ove godine.

Zbog toga se već čuju predlozi da se menja Zakon o porezu na imovinu koji je u primeni od 1. januara 2011. godine, a najčešće primedbe su da su veliki poreski nameti na stanove i kuće u kojima žive porodice. Porez na imovinu je prihod lokalnih samouprava i one imaju mogućnost da odrede poresku stopu, ali ne više od maksimalne koja je zakonom propisana.

Prema stopi koju je odredio Grad Beograd, za stan od 60 kvadrata u širem centru izgradjen pre 40 godina i u kojem živi tročlana porodica, ovogodišnji porez je oko 120 evra koji se plaća u četiri kvartalne rate.

Zemlje Evropske unije i regiona imaju dosta različite propise o oporezivanju imovine, a ima i onih gde su od tog poreza izuzeti stanovi koji ne služe izdavanju.

Iako se u Hrvatskoj nekoliko puta vodila rasprava i najavljivano donošenje zakona o porezu na imovinu, pre svega na nekretnine, takav porez još nije uveden. Aktuelna vlada je još prošlog leta najavila da će do jeseni predložiti zakon, ali je naišla na veliki otpor.

Kritičari navode da pre odluke o oporezivanju nekretnina država mora da uredi popise imovine, odnosno zemljišne knjige u kojima su navedeni veličina, smeštaj i vlasnik imovine, što u Hrvatskoj nije slučaj.

Tako građani Hrvatske za sada ne plaćaju porez na stan u kome žive. Porez se plaća na kuće za odmor i to u godišnjem iznosu koji propisuje opština ili grad po kvadratnom metru, od 70 evrocenti do dva evra.
I tu, međutim, postoje izuzeci, pa mnogi izbegavanju plaćanje tog poreza tako što se prijave na adresu kuće koja im služi za odmor. U Hrvatskoj se plaća porez na automobile, motore, jahte.

U Nemačkoj se porez na sam stan ili kuću ne plaća, već on postoji u formi osnovnog poreza na zemljište, kako poljoprivrednog i šumskog tako i građevinskog. Oba poreza plaćaju se na osnovu vlasništva i, za razliku od niza drugih poreskih obaveza, njihova visina određuje se potpuno nezavisno od imovinskog stanja vlasnika. Visinu poreza na zemljište određuju opštine i one i ubiraju celokupan prihod. Stope se toliko razlikuju da se za zemljište iste površine na kojem su izgrađene i istovetne kuće u dva grada u različitim regionima Nemačke, mogu da plaćaju potpuno različiti, čak za više od 50 odsto manji, odnosno veći porezi.

Sistem obračuna poreza potiče još iz 1964. i Savezni zavod za finansije želi da ga što je moguće pre promeni. Jer, sada se, na primer, novogradnja iz 2009. oporezuje isto kao i zemljište na kojem je kuća iz 1964. godine. Tako, na primer, godišnji porez na imovinu za porodičnu kuću koja ima 130 kvadrata korisne površine i okružena je baštom od 600 kvadrata iznosi 412 evra.

U opštinama u pojedinim delovima Nemačke plaća se porez na drugi stan ili kuću, onu koju vlasnik ne koristi za stanovanje za sebe i sopstvenu porodicu. I visina tog poreza određuje se samo na osnovu vrednosti nekretnine i različita je od grada do grada.

U Češkoj se plaća porez na nekretnine na sve građevine i parcele, kuće, objekte, stanove. Donedavno su tog poreza na 15 godina bili oslobođeni stanovi u novogradnji čime su vlasti htele tokom tranzicije da podstaknu izgradnju novih stanova i kupovinu.

Porez plaća vlasnik nekretnine, a samo u izuzetnim slučajevima stanar ili korisnik zgrade. Porez na klasični trosoban stan veličine 74 kvadrata u Pragu iznosi godišnje oko 36 evra. Ukoliko je porez na nekretninu viši od 200 evra godišnje plaća se u dve rate.

U Poljskoj se porez na nekretnine ne plaća na poljoprivredno i pošumljeno zemljište, a kao osnovica poreza služi površina nekretnine. Ministarstvo finansija odredjuje svake godine maksimalnu visinu poreza po kvadratnom metru površine nekretnine u zavisnosti od svrhe kojoj služi.

Porez na stan tako ne može da bude viši nego 0,15 evrocenta po kvadratnom metru, poslovni prostor i stanovi koji služe za izdavanje oporezuju se sumom 4,9 evra po kvadratu. Porez se plaća kvartalno, a opštine u zavisnosti od svoje veličine i lokacije na kojoj se nalazi nekretnina mogu u okviru maksimalne sume koje odredjuje Ministarstvo finansija da razrežu manji ili veći porez.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

28 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Podeli: