Uskoro zaduživanje samo u dinarima?

Narodna banka Srbije očigledno namerava da privoli građane da se zadužuju samo u domaćoj valuti, donošenjem niza mera koje će važiti od 30. juna.

Srbija

Izvor: Beta, Politika

Sreda, 08.06.2011.

11:39

Default images

Prema jednoj od njih, zaduživanje u evrima će biti još skuplje, s obzirom na to da je NBS propisala da učešće ili depozit za tu vrste pozajmice bude čak 30 odsto.

Istovremeno, učešće za hipotekarni stambeni kredit biće povećano sa 10 na 20 odsto vrednosti nekretnine za zajmove u evrima, dok učešća neće biti za iste kredite u dinarima.

Postavlja se pitanje da li će takva mera konačno naterati banke da takve pozajmice i uvedu, pošto nijedna od banaka ne nudi stambene kredite u domaćoj valuti. Centralna banka je navela da je cilj ovakve odluke smanjenje rizika u bankarskom sistemu koji proizlazi iz visokog učešća kredita odobrenih u stranoj valuti ili u dinarima s deviznom klauzulom.

Prema trenutnoj ceni novca na bankarskom tržištu nema sumnje da su kamate na dinarske pozajmice još znatno više nego na one u evrima, ali će se sada, zbog depozita, ta atraktivnost izgubiti.

Od poslednjeg junskog dana NBS je namerena da građanima oteža i uzimanje stambenih kredita sa hipotekom, jer traže da učešće za ove zajmove bude 20 odsto. Do sada je bila praksa da banke traže učešće od 10 odsto vrednosti nekretnine, a baš zajmovi s deset odsto učešća bili su „pokriveni” kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita.

Zato se nameće pitanje kako će se ova suprotnost u propisima dva državna organa odraziti na kupovinu stanova na kredit i da li će, možda, posledično, Nacionalna korporacija takođe da poveća iznos učešća za subvencionisane stambene kredite.

Prvobitno za ovu vrstu kredita učešće je bilo pet odsto, zatim je od ove godine povećano na 10 odsto što je već suma koju hipotekarni dužnici teško mogu da prikupe. Sada, kada učešće bude 20 odsto, odnosno petina vrednosti hipotekarne pozajmice, pitanje je ko će moći da ga uzme i kako će se sve to odraziti i na tržište stanova i na bankarski sektor.
Učešće za stambeni kredit NBS neće tražiti ukoliko je zajam u dinarima i pri tom nije vezan za deviznu klauzulu. Kako ovakvi krediti u Srbiji još ne postoje očigledno se iza ovog propisa NBS krije želja da jednog dana banke u Srbiji i stambene, znači dugoročne kredite, odobravaju u domaćoj valuti.

Miroslav Rebić, član Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke kaže da pomenuta odluka centralne banke, kojom se traži depozit ili učešće za evrokredit, nesumnjivo ima za cilj ograničenje daljeg zaduživanja građana u toj valuti. Po njegovoj oceni, ova mera će građane odvratiti od evrokredita i usmeriti na dinarske kod kojih nema valutnog rizika.

“Deo odluke NBS koji se tiče hipotekarnih kredita u suprotnosti je sa propisima Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita i ta kolizija direktno će smanjiti iznos ovih kredita pa se nameće pitanje šta se time želelo postići”, kaže Rebić.

PKS: Oštriji uslovi loši za gradnju

Odluka Narodne banke Srbije (NBS) o povećanju učešća za stambene kredite sa 10 na 20 odsto, dodatno će otežati situaciju u građevinskoj industriji i prometu nekretnina.
"To će biti još jedna kočnica u izgradnji stanova, koja će loše uticati na domaću građevinsku industriju", rekao je sekretar Odbora PKS za građevinarstvo Goran Rodić.

Rodić je kazao da je tržište nekretnina i onako "gotovo mrtvo" i da se na prste jedne ruke može izbrojati koliko se stanova proda mesečno u Beogradu.

"Individualna gradnja je gotovo stala, a država pomaže gradnju stanova samo u Beogradu i nešto malo u Novom Sadu", rekao je Rodić, navodeći i da se procenjuje da je u Srbiji trenutno nezavršeno blizu 10.000 stanova.

Prema njegovim rečima, procene su da je Srbiji trenutno potrebno 70.000 stanova, a obnova bi bila neophodna za 1,3 miliona stanova, koji su stariji od 30 godina.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

26 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Podeli: