Otkaz je otkaz, bio zakonit ili ne

Korak unazad od 2008. godine do danas napravilo je 250.000 otpuštenih radnika, koji su umesto u bolju budućnost kročili na - biro.

Srbija

Izvor: B92

Ponedeljak, 14.03.2011.

00:08

Default images

Početak svetske finansijske krize označio je i njihov moralni krah jer su se, osim pitanja od čega će dalje živeti, bavili i razlozima zbog kojih su dobili otkaze.

I mada su inspektori rada vršljali od severa do juga Srbije tražeći nezakonite otkaze kako bi, osim hleba, tim radnicima vratili i ono malo preostalog dostojanstva, njihovi su napori imali simbolične rezultate.

Zato se, s pravom, većina ovih ljudi zapitala - koliko je danas srpski radnik zaštićen od otkaza? "Ni malo", ocenjuje Ranka Savić, predsednik Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata. "U toku prošle godine mi smo vratili najmanje 2.000 ljudi na posao. A to je samo simboličan primer, jer je u pitanju jedan sindikat. Svi su oni bili nezakonito otpušteni, jer da nisu ne bi bili vraćeni na posao. A da paradoks bude još veći, među njima je bilo i deset predsednika sindikata koje zakon štiti od otkaza", kaže ona. I oni su, doduše, vraćeni na svoja radna mesta, ali je sasvim neizvesno koliko „običnog sveta“ nije.

Savićeva priča da su se u ovom sindikatu susretali sa „morem“ radnika koji su se tokom ovih kriznih meseci, pa i godina, suočavali sa otkazima.

"Dobijali su ih zato što su tehnološki višak, zato što je smanjen obim posla, zato što je gazda bankrotirao, zato što je vreme ušteda, ali i zbog ličnih sukoba", nabraja Ranka Savić i dodaje da je inspekcija, doduše, reagovala svaki put po pozivu, ali je i njih premalo, a zloupotreba previše.

Naročito su, prema njenim rečima, ugroženi radnici u proizvodnji. "Oni uopšte nisu zaštićeni od samovolje poslodavaca", zaključuje Savićeva.

U Inspektoratu rada kažu da je kriza znatno smanjila privrednu aktivnost u zemlji, a samim tim i broj poziva njihovim službenicima.

"To ne znači da su radnici zadovoljniji već samo da ih je manje. Tako nam se i u toku prošle godine, u odnosu na prethodne, obratio manji broj zaposlenih sa zahtevom da se odloži rešenje o otkazu", rekao je Predrag Peruničić, direktor Republičkog inspektorata za rad.

Peruničić pojašnjava da je ovo praktično jedina intervencija koju inspektori mogu da primene kada su u pitanju otkazi. "Nama se, nažalost, najviše radnika javlja tek kada dobije otkaz, a tada mi više nismo nadležni jer se bavimo pitanjima iz radnog odnosa. Jedino što možemo je da se, u kontrolama poslodavaca, uverimo da li je otkaz bio zakonit ili nije i da do sudske presude tražimo da radnik ostane na svom radnom mestu", kaže on.
A na koje se sve načine otpuštaju zaposleni širom Srbije, Peruničić odgovara da "postoje otkazi koje poslodavac daje zbog samog radnika i to u slučaju ako ne ostvaruje rezultate rada, zloupotrebljava bolovanja, ne poštuje radnu disiplinu, učini krivično delo na poslu i slično". "On može biti otpušten i u slučaju da zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla. Tada poslodavac može zaposlenom otkazati ugovor o radu uz isplatu propisane otpremnine", dodaje on.

Ipak, inspektori su u svojim terenskim kontrolama zapazili i da se otpremnine često preskaču. "Ima sve više primera da se radnici, proglašeni za tehnološki višak, odriču pripadajuće otpremnine. To rade zbog svojevrsnog kompromisa sa poslodavcem koji je bankrotirao i nema novac za isplatu, ali će radnik tek u tom slučaju moći da prima naknadu sa biroa", kaže Peruničić.

Poslodavci, međutim, ne misle da su radnici nezaštićeni.

"Kada se pogleda prethodni zakon o radu, koji su svi ocenjivali kao ekonomski jer nije u prvi plan stavljao interese radnika, jasno je da je ovaj važeći zakon socijalni. On radno mesto posmatra kao socijalnu, a ne ekonomsku funkciju", objašnjava Dragoljub Rajić, iz Unije poslodavaca Srbije.

Svoju tezu obrazlaže i poslovnom klimom u Srbiji, koja je veoma nepovoljna za poslodavce - propalo je i zatvoreno čak 80.000 raznih privrednih subjekata, od najmanjih do velikih."Veliko je opterećenje privrede, a svako radno mesto skupo košta poslodavca", računa Rajić.

On kaže da "kada se radniku isplati plata od, recimo, 10.000 dinara, dodatnih 6.250 ide državi. Kada se ova izdvajanja uporede sa ostalim zemljama vidi se koliko su nerealno visoka. Još samo Crna Gora ima slične stope. A sa takvim uslovima i Zakonom o radu koji kaže da radnika ne možeš da otpustiš jer ti ne ide posao, moraš da tražiš druge zakonske forme kako bi otpustio višak".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

18 h

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: