Kako preživeti život u Srbiji

Kad bi se snimao film „Živeti u Srbiji” za većinu građana bila bi to drama protkana siromaštvom, borbom za preživljavanje, stezanjem kaiša i odricanjem od svega

Srbija

Izvor: Blic

Nedelja, 13.02.2011.

00:07

Default images

Najvećem broju glumaca cela plata ne bi bila dovoljna ni do 15. u mesecu, a jedini spas bi im bio dodatni posao.

I to u vreme kada je prava umešnost zadržati i postojeće radno mesto.

U anketi Blica s početka februara svaki peti ispitanik se požalio da celu platu potroši već sredinom meseca. Među stotinu građana, njih tek osmoro ima sreću da im zarada traje ceo mesec, a zanemarljiv je broj onih kojima plata i pretekne. Drami ni tu nije kraj, jer je svaki treći građanin konstantno u minusu, a duguju na sve strane: kod banaka, prijatelja, porodice, u prodavnici, kod zelenaša… Ekonomista Dragovan Milićević kaže da jedna plata ne može da traje duže od 10 do 15 dana, čak i ako je u pitanju minimalni potrošački standard.

"Veliki broj ljudi je prinuđen da troši više nego što zaradi. Platu troše za osnovne životne potrebe, a odlažu plaćanje svega što mogu, ne plaćaju struju, komunalije... Idu u minus po tekućem računu i zadužuju se po raznim osnovama", kaže MIlićević. „So na ranu”, tvrdi on, dodaju neredovne plate, rad za minimalac, ali i činjenica da je selo sve siromašnije i da su torbe od baka i deka sve praznije.

U Srbiji se najviše troši na hranu. Analize Ekonomskog instituta za tržišna istraživanja govore da oko 56 odsto raspoloživih prihoda domaćinstva otpada na podmirivanje egzistencijalnih potreba - troškove stanovanja i hrane. "Samo na hranu odlazi 41 odsto raspoloživih prihoda. Bolje prolaze čak i Bugari koji na hranu troše nešto više od trećine prihoda", kaže Saša Đogović iz Instituta.

Prosečna plata je oko 34.000 dinara. Tako u zemlji koja ima 730.000 nezaposlenih, ni oni koji rade ili primaju penzije ne mogu sebi da priušte ništa više od osnovnih kućnih potrepština.

Krediti, minusi, kartice, čekovi...

Koliko se život u Srbiji danas svodi na kredite, svedoči podatak da je pre četiri godine po svakom stanovniku prosečno u bankama bilo 26.367 dinara kredita, a da je danas svaki građanin u proseču zadužen za više od 70.000 dinara.
Kreditne kartice ima više od 800.000 građana, a u docnji je čak svaka osma. Minusi po tekućem računu postali su za mnoge slamka spasa. U odnosu na 2009. godinu zaduženje po ovom osnovu je poraslo u proseku sa 22 na 24 evra po glavi stanovnika. Ipak, u Udruženju banaka kažu da su građani sve disciplinovaniji i da je sve manje onih koji idu u minus, a razlog je strah od novih dugova.

"Na godišnjem nivou tu imamo blagi rast. Kod kreditnih kartica čak postoji pad - zaduženost po glavi je pala sa 61 na 49 evra za godinu dana. Ovakav trend govori da su građani svesni koliko su ove pozajmice skupe", kaže Veroljub Dugalić, sekretar Udruženja banaka.

Ocena je da je globalna kriza naterala domaće bankare na pojačani oprez u odobravanju kredita, ali i građane na njihovo traženje jer mnogi strahuju od otkaza ili u najmanju ruku od rasta kamatnih stopa. Tako je rast gotovinskih kredita u prošloj godini iznosio tek jedan odsto.

Zbog previsokih bankarskih kamata ček se vraća na velika vrata. Nekad su ovaj vid plaćanja uglavnom koristili penzioneri, a danas im se masovno pridružuju mladi. Radnim danima do petine pazara je u čekovima na odloženo, vikendom do 30 odsto, a praznicima i do 40 odsto.

Na rate se kupuje odeća, obuća, kućni aparati i ostala tehnika, školski pribor, nameštaj i, što je najvažnije, hrana. Zato trgovci sve više pomeraju rokove za realizaciju čekova, sa 30 dana doguralo se do šest meseci, a za neku robu i duže.

I podaci Udruženja banaka sve više govore u prilog čekovima. U januaru prošle godine u opticaju je bilo blizu 600.000 čekova, a u decembru 235.000 više. Svakog meseca broj čekova je rastao, posebno u prazničnim mesecima.

Kad nema druge, tu su zelenaši

Građani se najviše zadužuju u bankama. Tvrde da tu nekako njihovi problemi ostaju tajna, mada nisu retke ni pozajmice od rodbine, prijatelja, zelenaša. Oko 27 odsto ispitanika zajmove uzima kod bankara, a po 25 odsto kod prijatelja i porodice. Ovde kamata uglavnom ne postoji, dok u bankama na gotovinske i potrošačke kredite u evrima ide i do 20 odsto. U dinarima je čak 30 procenata.
Minus po tekućem računu je uz kreditne kartice najskuplji vid kreditiranja građana, te je neophodno da ga koristite sa velikom opreznošću i sa dobrim poznavanjem troškova. Kamatne stope za korišćenje minusa se kreću od 24 do čak 50 odsto na godišnjem nivou, ali ih banke obično klijentima prezentuju u visini kamatne stope na mesečnom nivou kako bi ovaj proizvod bio atraktivniji.

Zbog toga se treba detaljno raspitati o efektivnoj kamatnoj stopi na korišćenje minusa i ne ustručavati se da se promeni banka ukoliko je kamata niža u drugim bankama.

Treba imati u vidu da se kamata na korišćeni dozvoljeni minus obračunava na dnevnom nivou i da u interesu treba da bude da se što kraće koristite minus. Nikada dozvoljeni minus ne treba koristiti kao dugoročni vid kreditiranja.

Svakako najskuplji vid zaduživanja jesu zelenaši. Sve je više upozorenja da se ovakvi zajmodavci izbegavaju (iskustva pokazuju da pored kamate od 100 odsto, dužnik može da dobije i batine, da ostane bez celokupne imovine...), ali 4,4 odsto ispitanika ipak uzima „zeleni novac”.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

42 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

20 h

Podeli: