Kad bi se snimao film „Živeti u Srbiji” za većinu građana bila bi to drama protkana siromaštvom, borbom za preživljavanje, stezanjem kaiša i odricanjem od svega
Najvećem broju glumaca cela plata ne bi bila dovoljna ni do 15. u mesecu, a jedini spas bi im bio dodatni posao.
I to u vreme kada je prava umešnost zadržati i postojeće radno mesto.
U anketi Blica s početka februara svaki peti ispitanik se požalio da celu platu potroši već sredinom meseca. Među stotinu građana, njih tek osmoro ima sreću da im zarada traje ceo mesec, a zanemarljiv je broj onih kojima plata i pretekne. Drami ni tu nije kraj, jer je svaki treći građanin konstantno u minusu, a duguju na sve strane: kod banaka, prijatelja, porodice, u prodavnici, kod zelenaša…
Ekonomista Dragovan Milićević kaže da jedna plata ne može da traje duže od 10 do 15 dana, čak i ako je u pitanju minimalni potrošački standard.
"Veliki broj ljudi je prinuđen da troši više nego što zaradi. Platu troše za osnovne životne potrebe, a odlažu plaćanje svega što mogu, ne plaćaju struju, komunalije... Idu u minus po tekućem računu i zadužuju se po raznim osnovama", kaže MIlićević. „So na ranu”, tvrdi on, dodaju neredovne plate, rad za minimalac, ali i činjenica da je selo sve siromašnije i da su torbe od baka i deka sve praznije.
U Srbiji se najviše troši na hranu. Analize Ekonomskog instituta za tržišna istraživanja govore da oko 56 odsto raspoloživih prihoda domaćinstva otpada na podmirivanje egzistencijalnih potreba - troškove stanovanja i hrane. "Samo na hranu odlazi 41 odsto raspoloživih prihoda. Bolje prolaze čak i Bugari koji na hranu troše nešto više od trećine prihoda", kaže Saša Đogović iz Instituta.
Prosečna plata je oko 34.000 dinara. Tako u zemlji koja ima 730.000 nezaposlenih, ni oni koji rade ili primaju penzije ne mogu sebi da priušte ništa više od osnovnih kućnih potrepština.
Krediti, minusi, kartice, čekovi...
Koliko se život u Srbiji danas svodi na kredite, svedoči podatak da je pre četiri godine po svakom stanovniku prosečno u bankama bilo 26.367 dinara kredita, a da je danas svaki građanin u proseču zadužen za više od 70.000 dinara.
Kreditne kartice ima više od 800.000 građana, a u docnji je čak svaka osma. Minusi po tekućem računu postali su za mnoge slamka spasa. U odnosu na 2009. godinu zaduženje po ovom osnovu je poraslo u proseku sa 22 na 24 evra po glavi stanovnika.
Ipak, u Udruženju banaka kažu da su građani sve disciplinovaniji i da je sve manje onih koji idu u minus, a razlog je strah od novih dugova.
"Na godišnjem nivou tu imamo blagi rast. Kod kreditnih kartica čak postoji pad - zaduženost po glavi je pala sa 61 na 49 evra za godinu dana. Ovakav trend govori da su građani svesni koliko su ove pozajmice skupe", kaže Veroljub Dugalić, sekretar Udruženja banaka.
Ocena je da je globalna kriza naterala domaće bankare na pojačani oprez u odobravanju kredita, ali i građane na njihovo traženje jer mnogi strahuju od otkaza ili u najmanju ruku od rasta kamatnih stopa. Tako je rast gotovinskih kredita u prošloj godini iznosio tek jedan odsto.
Zbog previsokih bankarskih kamata ček se vraća na velika vrata. Nekad su ovaj vid plaćanja uglavnom koristili penzioneri, a danas im se masovno pridružuju mladi. Radnim danima do petine pazara je u čekovima na odloženo, vikendom do 30 odsto, a praznicima i do 40 odsto.
Na rate se kupuje odeća, obuća, kućni aparati i ostala tehnika, školski pribor, nameštaj i, što je najvažnije, hrana. Zato trgovci sve više pomeraju rokove za realizaciju čekova, sa 30 dana doguralo se do šest meseci, a za neku robu i duže.
I podaci Udruženja banaka sve više govore u prilog čekovima. U januaru prošle godine u opticaju je bilo blizu 600.000 čekova, a u decembru 235.000 više. Svakog meseca broj čekova je rastao, posebno u prazničnim mesecima.
Kad nema druge, tu su zelenaši
Građani se najviše zadužuju u bankama. Tvrde da tu nekako njihovi problemi ostaju tajna, mada nisu retke ni pozajmice od rodbine, prijatelja, zelenaša. Oko 27 odsto ispitanika zajmove uzima kod bankara, a po 25 odsto kod prijatelja i porodice. Ovde kamata uglavnom ne postoji, dok u bankama na gotovinske i potrošačke kredite u evrima ide i do 20 odsto. U dinarima je čak 30 procenata.
Minus po tekućem računu je uz kreditne kartice najskuplji vid kreditiranja građana, te je neophodno da ga koristite sa velikom opreznošću i sa dobrim poznavanjem troškova. Kamatne stope za korišćenje minusa se kreću od 24 do čak 50 odsto na godišnjem nivou, ali ih banke obično klijentima prezentuju u visini kamatne stope na mesečnom nivou kako bi ovaj proizvod bio atraktivniji.
Zbog toga se treba detaljno raspitati o efektivnoj kamatnoj stopi na korišćenje minusa i ne ustručavati se da se promeni banka ukoliko je kamata niža u drugim bankama.
Treba imati u vidu da se kamata na korišćeni dozvoljeni minus obračunava na dnevnom nivou i da u interesu treba da bude da se što kraće koristite minus. Nikada dozvoljeni minus ne treba koristiti kao dugoročni vid kreditiranja.
Svakako najskuplji vid zaduživanja jesu zelenaši. Sve je više upozorenja da se ovakvi zajmodavci izbegavaju (iskustva pokazuju da pored kamate od 100 odsto, dužnik može da dobije i batine, da ostane bez celokupne imovine...), ali 4,4 odsto ispitanika ipak uzima „zeleni novac”.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Kine Si Đinping upozorio je holandskog premijera Marka Rutea da ne stvara "tehnološke barijere", nakon odluke Holandije da uvede kontrolu izvoza opreme za mikročipove.
Hrvatski Državni inspektorat povukao je sa tržišta Nestle KIT KAT Mini vafel proizvod zbog prisustva mineralnih ulja, saopštila je Agencija za poljoprivredu i hranu.
Uvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda u EU prošle godine iznosio je 2,5 miliona tona, a Evropska unija preduzima dalje korake da ograniči uvoz ruskog žita, izjavio je evropski komesar za poljoprivredu Januš Vojčehovski.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je cilj da do kraja ove godine prosečne plate u Srbiji dostignu 920 do 930 evra, a do kraja sledeće 1.000 evra.
Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić izjavio je, povodom nestanka dvogodišnje devojčice Danke Ilić u Banjskom Polju, da se nakon 48 sati od nestanka deteta, sistem "Pronađi me" koristi samo ukoliko policija to zatraži.
Petoro novinara koji rade za nezavisne medije uhapšeno je sinoć i danas u Rusiji, javila je nevladina organizacija OVD-Info, specijalizovana za praćenje represije u toj zemlji.
Podzemne vode su skoro potpuno poplavile rudnik Pionir u Amurskoj oblasti, gde je zarobljeno 13 rudara, rekao je za RIA Novosti predstavnik hitnih službi.
Bivša crnogorska teniserka, a danas manekenka Tamara Bojanić, napravila je pometnju na Instagramu kada je podelila fotografiju sa najboljim teniserom sveta Novakom Đokovićem.
Konzumiranje namirnica s hranjivim materijama poput kalijuma i magnezijuma pored toga što je korisno za celokupno zdravlje može pomoći i pri snižavanju krvnog pritiska.
War in Ukraine – 763rd day. Russia has intensified air attacks on Ukraine and launched 190 missiles of various types, 140 Shahed drones and 700 guided aerial bombs in just one week, Kyiv announced.
In the Serbian Parliament, shortly after 9:00 a.m., consultations began regarding the election of the deputy president of the working bodies, and again the representatives of the coalition "Serbia against violence" and the coalition "NADA" did not appear.
"The statement of NATO member countries about the possibility of sending troops to Ukraine brings the danger of the Third World War closer," Hungarian Foreign Minister Péter Szijjártó said in an interview with TASS.
At today's session, Political Committee of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe supported the recommendation of rapporteur Dora Bakoyanni that the so-called Kosovo will be accepted into that organization, it was confirmed to "Novosti".
Given that the police suspended the search of the area, because after several hours of searching, the missing two-year-old Danka Ilić was not found, the investigation is now moving in three directions, the media reports.
Apple se ipak nije dogovorio sa kineskom kompanijom Baidu o saradnji u vezi sa veštačkom inteligencijom, uprkos prethodnim izveštajima lokalnih medija.
Šef Tesle Ilon Mask poslao je dopis osoblju ove kompanije, u kom poručuje da instaliraju i aktiviraju softver Full Self-Driving (FSD) za svakoga ko kupi novi Cybertruck.
Pacijentima obolelima od raka zabranjeno je da odlaze na lečenje uprkos tome što se njihova imena pojavljuju na ovlašćenim listama odlazaka, dok oni koji imaju dobre veze beže.
Fariduni Šamsidin je potekao iz malog naselja četrdesetak kilometara zapadno od tadžikistanske prestonice Dušanbea. BBC novinar Sorab Zia je otišao je tamo da sazna više o njegovom poreklu i kretanju.
Komentari 42
Pogledaj komentare