Štrajk prosvetara još uvek traje i sasvim je neizvesno kada će se završiti, pošto ni sindikalci ni Vlada za sada ne popuštaju u svojim stavovima.
Iako u budžetu za povećanje plata nema novca, nastavnici ne odustaju od toga da im se zarade podignu za 18 do 20 odsto, a za njihovim primerom u proteklih nekoliko dana poveli su se i zaposleni u zdravstvu i policiji.
To znači da se lančana reakcija, koju su stručnjaci predvideli već na početku štrajka, zaista ostvaruje.
Ekonomisti upozoravaju da je budžet došao do tačke na kojoj novca jednostavno nema te da bi svako iole značajnije povećanje plata urušilo finansijski sistem i pokrenulo inflatornu spiralu koja bi do kraja godine uništila svaku korist od dobijenih povišica.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić kaže da u budžetu ima vrlo malo sredstava slobodnih za preraspodelu i da ona nisu bilansno značajna, a da bi recimo smanjenje kapitalnih investicija, „koje je uvek moguće, bilo ekonomski neopravdano“.
"Moguće bi bilo da se smanje troškovi javnih nabavki, ali pri tome treba znati da država za budžetske potrebe, kao što je povećanje plata, može da iskoristi samo uštede iz javnih nabavki na republičkom nivou. To znači da se za to ne mogu koristiti recimo uštede koje bi ostvarila javna preduzeća, jer bi ona taj novac mogla da koriste samo za sopstveni razvoj. Direktne javne nabavke iz budžeta nisu toliko bilansno značajne, što znači da je prostor za povećanje plata relativno skroman", tvrdi Arsić.
Prema njegovim rečima, osim ušteda, novac za plate bi mogao da se nabavi i boljom naplatom poreza, što bi sve zajedno „možda donelo nekoliko procenata povećanja“, pri čemu se još ne zna koliki će zapravo biti poreski prihodi.
Arsić smatra da će MMF stajati na sličnom stanovištu, ali pošto aranžman sa tom institucijom ističe u martu, ako novi ne bude zaključen, postoji mogućnost da država mimo fiskalnih pravila popusti sindikalcima i poveća plate.
Slično njemu i urednik portala ekonomija. org Miroslav Zdravković smatra da za povećanje plata ima vrlo malo mesta u budžetu, ali navodi da bi se uštedama na rashodima za kupovinu roba i usluga možda moglo uštedeti oko 10 milijadi dinara, što bi bilo dovoljno da se svim zaposlenima u javnom sektoru isplati jednokratna pomoć u visini oko pola plate.
"Uslovno rečeno, moguće je da se u budžetu izvrši preraspodela sredstava tako da se deo novca podeli zaposlenima. U ukupnom povećanju javne potrošnje od 69 milijardi dinara, 15 milijadi čine rashodi za zarade, a 54 milijarde su odvojene za druge namene. Mislim da bi na rashodima za robu i usluge za koje je odvojeno 11 milijardi i na subvencijama vrednim devet milijardi dinara moglo da se uštedi. Ako bi se ti troškovi prepolovili, za plate bi moglo da se odvoji 10 milijardi", kaže on.
Zdravković dodaje da "s obzirom na to da mesečni troškovi za zarade iznose oko 17 milijardi dinara, to znači da bi tih 10 milijardi zapravo mogla da bude neka vrsta akontacije u visini polovine jedne plate. Taj novac bi trebalo dati svim zaposlenima, kako ne bismo imali lančane zahteve sindikata, ako bi se sredstva podelila samo jednoj kategoriji radnika, poput prosvetara".
Saradnik Centra za slobodno tržište Aleksandar Stevanović smatra da država već troši više nego što može da uzme od privrede, zbog čega ne vidi „šta može da se izmisli“ kako bi se povećale plate zaposlenima u javnom sektoru.
Prema njegovim rečima, ako bi se popustilo pred zahtevima štrajkača, njihove realne plate bi na kraju godine bile niže nego što su sad bez povišice koju traže, zato što bi „rast zarada sa sobom povukao inflatorne pritiske koji ne bi mogli da se suzbiju“.
„Kao što su penzioneri jako dobro prošli zato što se o njima brine Krkobabić tako bi prošli i prosvetari i zdravstveni radnici“, zaključuje on.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Kine Si Đinping upozorio je holandskog premijera Marka Rutea da ne stvara "tehnološke barijere", nakon odluke Holandije da uvede kontrolu izvoza opreme za mikročipove.
Hrvatski Državni inspektorat povukao je sa tržišta Nestle KIT KAT Mini vafel proizvod zbog prisustva mineralnih ulja, saopštila je Agencija za poljoprivredu i hranu.
Indonezijski parlament u četvrtak je doneo odluku da će sadašnja metropola Džakarta ostati ekonomski centar zemlje u okviru plana da se prestonica preseli na ostrvo Borneo.
Durga Fujal se nadala da će započeti novi život kada je sletela u Hrvatsku, ali se suočila sa teškom bitkom da se prilagodi, piše u sredu francuska novinska agencija AFP.
Ministar Goran Vesić izjavio je da su nadležni organi danas zatvorili ilegalni izlaz sa divljeg parkinga na pristupnu saobraćajnicu, koja vodi do auto-puta za aerodrom "Nikola Tesla".
U prvoj sezoni srpskog MasterChefa bili smo svedoci brojnih emotivnih rolerkostera. Pamtićemo suze mnogih takmičara, najviše Milane, Anamarije i Gordane.
Dok je sa takmičarima razgovarala o sukobima i generacijskom jazu, voditeljka Irina Vukotić prisetila se jedne rečenice koju su Ognjenju mnogi zamerili.
Pred Irinom Vukotić, našao se veoma zanimljiv sastav gaostiju – pobednica prvog MasterChef Srbija, Tanja Simić, trećeplasirana Ivana Ćorović i Nemanja Alempijević.
Istraživanje Francuske nacionalne agencije za lekove i bezbednost zdravstvenih proizvoda pokazalo je da korišćenje hormonskih kontraceptivnih pilula povećava rizik od tumora na mozgu.
Konzumiranje namirnica s hranjivim materijama poput kalijuma i magnezijuma pored toga što je korisno za celokupno zdravlje može pomoći i pri snižavanju krvnog pritiska.
U Kraljevskom dvoru u Beogradu danas je održana projekcija istorijskog dokumentarno-igranog filma "33 anđela" o tragičnoj sudbini srpske dece zatočene u nacističkim logorima u Norveškoj.
Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku Industrijskog dizajna, čuva pravu riznicu kreativnih mladih ljudi koji su svojim idejama preskočili i granice naše zemlje.
Argentinski predsednik Havijer Milei nazvao je kolumbijskog kolegu "teroristom-ubicom", što je dovelo do diplomatskih proterivanja iz ove andske zemlje.
Pacijentima obolelima od raka zabranjeno je da odlaze na lečenje uprkos tome što se njihova imena pojavljuju na ovlašćenim listama odlazaka, dok oni koji imaju dobre veze beže.
Komentari 2
Pogledaj komentare