U budžetu nema šta da se deli

Čak i da hoće da ispuni zahteve štrajkača, vlada teško u državnoj kasi može da nađe nove izvore osim da smanji kapitalne investicije.

Srbija

Izvor: Danas

Petak, 11.02.2011.

00:09

Default images

Štrajk prosvetara još uvek traje i sasvim je neizvesno kada će se završiti, pošto ni sindikalci ni Vlada za sada ne popuštaju u svojim stavovima.

Iako u budžetu za povećanje plata nema novca, nastavnici ne odustaju od toga da im se zarade podignu za 18 do 20 odsto, a za njihovim primerom u proteklih nekoliko dana poveli su se i zaposleni u zdravstvu i policiji.

To znači da se lančana reakcija, koju su stručnjaci predvideli već na početku štrajka, zaista ostvaruje. Ekonomisti upozoravaju da je budžet došao do tačke na kojoj novca jednostavno nema te da bi svako iole značajnije povećanje plata urušilo finansijski sistem i pokrenulo inflatornu spiralu koja bi do kraja godine uništila svaku korist od dobijenih povišica.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić kaže da u budžetu ima vrlo malo sredstava slobodnih za preraspodelu i da ona nisu bilansno značajna, a da bi recimo smanjenje kapitalnih investicija, „koje je uvek moguće, bilo ekonomski neopravdano“.

"Moguće bi bilo da se smanje troškovi javnih nabavki, ali pri tome treba znati da država za budžetske potrebe, kao što je povećanje plata, može da iskoristi samo uštede iz javnih nabavki na republičkom nivou. To znači da se za to ne mogu koristiti recimo uštede koje bi ostvarila javna preduzeća, jer bi ona taj novac mogla da koriste samo za sopstveni razvoj. Direktne javne nabavke iz budžeta nisu toliko bilansno značajne, što znači da je prostor za povećanje plata relativno skroman"
, tvrdi Arsić.

Prema njegovim rečima, osim ušteda, novac za plate bi mogao da se nabavi i boljom naplatom poreza, što bi sve zajedno „možda donelo nekoliko procenata povećanja“, pri čemu se još ne zna koliki će zapravo biti poreski prihodi.
Arsić smatra da će MMF stajati na sličnom stanovištu, ali pošto aranžman sa tom institucijom ističe u martu, ako novi ne bude zaključen, postoji mogućnost da država mimo fiskalnih pravila popusti sindikalcima i poveća plate. Slično njemu i urednik portala ekonomija. org Miroslav Zdravković smatra da za povećanje plata ima vrlo malo mesta u budžetu, ali navodi da bi se uštedama na rashodima za kupovinu roba i usluga možda moglo uštedeti oko 10 milijadi dinara, što bi bilo dovoljno da se svim zaposlenima u javnom sektoru isplati jednokratna pomoć u visini oko pola plate.

"Uslovno rečeno, moguće je da se u budžetu izvrši preraspodela sredstava tako da se deo novca podeli zaposlenima. U ukupnom povećanju javne potrošnje od 69 milijardi dinara, 15 milijadi čine rashodi za zarade, a 54 milijarde su odvojene za druge namene. Mislim da bi na rashodima za robu i usluge za koje je odvojeno 11 milijardi i na subvencijama vrednim devet milijardi dinara moglo da se uštedi. Ako bi se ti troškovi prepolovili, za plate bi moglo da se odvoji 10 milijardi", kaže on.

Zdravković dodaje da "s obzirom na to da mesečni troškovi za zarade iznose oko 17 milijardi dinara, to znači da bi tih 10 milijardi zapravo mogla da bude neka vrsta akontacije u visini polovine jedne plate. Taj novac bi trebalo dati svim zaposlenima, kako ne bismo imali lančane zahteve sindikata, ako bi se sredstva podelila samo jednoj kategoriji radnika, poput prosvetara".

Saradnik Centra za slobodno tržište Aleksandar Stevanović smatra da država već troši više nego što može da uzme od privrede, zbog čega ne vidi „šta može da se izmisli“ kako bi se povećale plate zaposlenima u javnom sektoru.

Prema njegovim rečima, ako bi se popustilo pred zahtevima štrajkača, njihove realne plate bi na kraju godine bile niže nego što su sad bez povišice koju traže, zato što bi „rast zarada sa sobom povukao inflatorne pritiske koji ne bi mogli da se suzbiju“.

„Kao što su penzioneri jako dobro prošli zato što se o njima brine Krkobabić tako bi prošli i prosvetari i zdravstveni radnici“, zaključuje on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: