Srbija nema proizvode za izvoz

Srbija nema šta da ponudi svetskom tržištu s obzirom da ima zastarelu tehnologiju, nedovoljno znanje, visoke cene, slab kavlitet i ogromnu konkurenciju.

Srbija

Izvor: Blic

Utorak, 07.12.2010.

09:27

Default images

Oni privrednici koji ipak zadovoljavaju standarde uglavnom nemaju dovoljno novca da ulože u izvoz jer je ulazak samo jednog proizvoda u supermarket a zapadu i do 100 000 dinara.

Bolji od nas su Malezija (26 mesto), Crna Gora (49), te Tunis (32), Namibija (74), Maroko (75), Hrvatska (77), Makedonija (79), a iza nas su Mongolija (99), BiH (102), te Kirgizija koja je na 121. mestu.

Pojedini srpski proizvodi mogu se pronaći i u najudaljenijim zemljama sveta. Međutim, količine koje tamo odlaze su neznatne. Većina srpskih izvoznika svoje proizvode mahom usmerava na tržišta u regionu jer se zbog prepoznatljivosti i slabije konkurencije tamo najlakše i mogu probiti do krajnjih potrošača.

Stevan Santo, direktor “Pionira”, čijih proizvoda osim u zamljama CEFTA regiona ima i u Mađarskoj, Sloveniji, Nemačkoj, te skandinavskim zemljama i Švajcarskoj, kaže da ova kompanija svake godine jača izvoz, ali da značajnih rezultata na tom polju i nema.

"Osvajanje novih tržišta jako je skupo i veliki uspeh ne može da se napravi preko noći. Konkurencija je ogromna, a izgradnja brenda je dugotrajan proces, tako da nema rapidnih i velikih poteza koji kompaniju mogu brzo i da pozicioniraju. Dobro je i ako svaki dan na tom polju nešto poboljšate", kaže Santo.

Sadašnja pokrivenost uvoza izvozom je oko 58 procenta. Osim poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i robe kompanija čiji su vlasnici izvan Srbije, poput “US Stila”, “Tarketa,” ili “Siemensa”, domaća privreda praktično nema šta da izveze. Ekonomisti smatraju da smo cenovno, tehnološki i po nivou kvaliteta bez pravih šansi na probirljivom stranom tržištu.

"Potrebne su brze promene. Treba napraviti poseban program za podsticaj izvoza. Trebalo bi i pozvati strane investitore da donesu ono što nam nedostaje: proizvod, marketing, savremeno upravljanje troškovima", ističe Nikola Pavičić, čelnik “Tarketa” u Srbiji.
U Uniji poslodavaca Srbije kažu da zbog zastarele tehnologije i dalje najviše izvozimo sirovine ili poluproizvode, a da najmanje izvozimo gotove proizvode iz oblasti elektronike ili auto-industrije.

Hrana, odnosno poljoprivreda je jedini sektor u kome ostvarujemo suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni. Međutim, ni tu nije sjajno. Agrarni budžet u Srbiji manji je nego u ostalim zemljama. Prerađivački kapaciteti za pojedine proizvode u Srbiji ne postoje, dok oni koje imamo često nisu dovoljni da pokriju zahteve velikih tržišta.

"Oni koji kvalitetom i količinama mogu da pariraju konkurenciji na stranim tržištima, često ne mogu i cenom", kaže Rajić.

Srbija je prva zemlja u svetu po izvozu maline, ali ovo voće prerađuju i druge zemlje. Imamo i odlična vina, ali i nedovoljne kapacitete da pokrijemo velika tržišta kao što su Ruska Federacija, SAD ili Kanada.

Radmila Milivojević, savetnik predsednika Privredne komore Srbije, ističe da pitanje izvoza i konkurentnosti državi treba da budu vrhunski prioritet.

Zbog toga je, kaže ona, neophodna državna Razvojna banka koja bi finansirala privrednike. Za bolje poslovne rezultate, kaže ona, država bi trebalo i da subvencioniše proizvodnju i izvoz, ali i da smanji administrativne troškove, kao značajno opterećenje.

Osim uz pomoć države i kroz grinfild investicije, kapital za proizvodnju i izvoz moguće je obezbediti i na finansijskom tržištu.

"Preveliko oslanjanje na inokredite u cilju povećanja konkurentnosti privrede dosta podseća na korišćenje dopinga u sportu. Uz doping, njegova sposobnost u takmičenju biće privremeno povećana, ali će vremenom naglo pasti. Tako je i u slučaju zemalja gde preterano korišćenje stranih kredita vremenom mora imati negativne posledice po rast, razvoj i konkurentnost", kaže ekonomista Mlađen Kovačević.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: