Restitucija do 2034, moguće i tužbe

Proces restitucije trajaće do 2034, a usvajanje zakona moguće dogodine kada se izjasni Ustavni sud. Izdavanje vrednosnih papira ne pre 2013.godine.

Srbija

Izvor: Novosti

Utorak, 07.12.2010.

00:17

Default images

Javnost će početkom naredne godine biti u prilici da se upozna s novim predlogom zakona kojim će se regulisati povraćaj nacionalizovane imovine.

Očekuje se da se do Nove godine Ustavni sud izjasni o ustavnosti ranije donetog zakona o povraćaju imovine crkvama i drugim verskim zajednicama, zbog čega je “zamrznuta” izrada pravnog okvira za dugo očekivanu restituciju.

Osnov budućeg zakona, kako nam je rečeno, poznat je. Zna se, tako, da se u Srbiji neće pretežno obavljati naturalna restitucija, već će se vršiti finansijsko obeštećenje za izgubljenu imovinu. Poznato je i da ta nadoknada, koja će se isplaćivati kroz dugoročne državne obveznice, neće biti u iznosu koji pokriva vrednost imovine otete posle Drugog svetskog rata.

Izvesno je, kako nam je rečeno, i da će svi oni čija je imovina potencijalno predmet restitucije, morati zvanično da podnesu zahtev za povraćaj. Za sada je država, kako nam je rečeno, najbliža tome da ovaj posao podnošenja zahteva poveri lokalnim samoupravama, odnosno njihovim odeljenjima nadležnim za imovinsko-pravne poslove.

Kada je u pitanju dinamika poslova koje država mora da napravi da bi vraćanje imovine, makar i kroz obveznice, moglo da počne, iz Vlade napominju da izdavanje vrednosnih papira svakako neće početi pre 2013. godine. Ukoliko se planirana dinamika ostvari, obveznice bi mogle biti emitovane počev od 1. 1. 2014. godine, a zaključno sa 1. 1. 2034. godine.

"Naturalna restitucija je jedini realan i moguć oblik restitucije. Sve ostalo nije restitucija, to je opet neka besplatna podela akcija od 300 evra ili neka akcija za sledeće izbore", tvrdi bivši ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom dr Milan Parivodić.

On je dodao da se u slučaju naturalne restitucije moraju poštovati stečena prava onih koji su u međuvremenu naknadno postali vlasnici na toj imovini, ali da je povraćaj moguće izvršiti iz državne imovine.
"Država ima ogromnu imovinu koju ne zna da koristi i samo pravi gubitke. Javna preduzeća, koja su po pravilu monopolisti, u poslednjih godinu dana napravila su dve milijarde evra dugova. Zato država treba da se ratosilja te imovine, da besplatno praktično reši pitanje restitucije, a imovina će kroz taj povraćaj izaći na tržište, što će joj povećati cenu", ističe Parivodić.

Profesor Beogradskog univerziteta Slobodan Marković smatra da će proces restitucije, imajući u vidu iskustva zemalja u okruženju, trajati između 10 i 20 godina, što znači da država treba da godišnje plaća između 150 miliona i 300 miliona evra.

"Taj deo može da se nadomesti, jer će za nekoliko godina isteći obaveza vraćanja stare devizne štednje, tako da se isplata obaveza prema građanima može samo nastaviti", zaključuje Marković.

On kaže da se jasno vidi da će Vlada pokušati da napravi zakon koji neće biti zakon o restituciji nego o “udeljivanju milostinje” kroz vraćanje imovine u obveznicama.

"Evropska komisija je 2007. godine Srbiji jasno stavila do znanja da nema pravo da daje obveznice već da restitucija mora da bude naturalna. Pitanje restitucije je skandal koji će zaustaviti evropske integracije. Očekujem da Srbiju tuži 100.000 građana pred sudom u Strazburu ako bude usvojeno rešenje da se restitucija obavi kroz obveznice", kaže on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

27 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: