Domaće žito najskuplje na svetu

Cena pšenice u Srbiji dostigla, a donekle i prestigla 25 dinara po kilogramu bez PDV. Rast cene za 12 dinara mogao bi vrlo lako da se odrazi i na cenu hleba.

Srbija

Izvor: Danas, Novosti

Utorak, 07.12.2010.

00:13

Default images

Brašno tip 500, od kojeg se proizvodi hleb, prodaje se i po ceni od 31 do 34 dinara za kilogram, takođe, bez PDV.

Cena pšenice je od žetve, kada je plaćana 13 dinara za kilogram, porasla za 12 dinara. Ovakav rast cene, kako upozoravaju stručnjaci, gotovo sigurno će dovesti i do nove, skuplje cene hleba.

Iz Unije pekara su ranije poručili da će cena hleba sasvim izvesno pratiti cenu žita. Da ne treba računati sa starim cenama vekne i u idućoj godini posredno je najavio i ministar trgovine Slobodan Milosavljević rekavši da cena brašna neće rasti narednih tri-četiri meseca, bar dok se ne potroši i samelje prošlogodišnje žite koje je otkupljivano po nižim cenama.

Cena žita je, sada, na tržištu gotovo duplo veća nego lane a do pre samo mesec dana pšenica je koštala oko 18 dinara. Tome se, međutim, najmanje raduju zemljoradnici koji od toga i nisu imali značajnije koristi.

Berićet su pokupili trgovci jer su ratari žito prodavali za 13 dinara odmah posle žetve. Sa druge strane, i kriza je učinila svoje tako da mnogi nisu imali neophodnih 300 evra po hekatru koliko je bilo potrebno...

"Situacija koju sada imamo na tržištu može da dovede samo do daljeg rasta cene pšenice", ističe Vukosav Saković, direktor poslovnog udruženja “Žita Srbije”.

On kaže da je "pšenica u Srbiji, već sad skuplja od pšenice u Mađarskoj, koja se prodaje za oko 23 dinara po kilogramu, tako da bi pravo rešenje bilo da se, bar ne neki kraći period, smanje ili ukinu dažbine na uvoz pšenice, kako bi se cena prilagodila zemljama u okruženju".

Žarko Galetin, direktor novosadske Produktne berze, napominje da su veće količine pšenice u Srbiji uskladištene kod nekoliko velikih trgovaca, koji su ujedno i veliki skladištari, ali i da je cena naše pšenice sada među najvišima u Evropi.
Visoka cena srpske pšenice posledica je narušenih bilansnih odnosa te robe u svetu, ali delimično i prećutnih ili tajnih kartelskih dogovora i špekulativnih radnji velikih trgovinskih kuća, u čijem posedu se nalazi gotovo celokupan ovogodišnji rod, tvrde stručnjaci.

. S druge strane, veliki broj malih mlinova i zanatskih pekara sa oko 80 odsto proizvodnje rade u sivoj zoni i oni mogu da podnesu visoku cenu sirovine dok ceh plaćaju industrijski prerađivači koji su prinuđeni da uredno izmiruju sve obaveze.

Najveći krivac ipak je država, koja ne koristi svoje mehanizme da bi sprečila stvaranje monopola niti za suzbijanje sive ekonomije.

"Pšenica je već mesec-dva posle žetve, po relativno niskoj ceni, prešla u ruke velikih trgovaca, a kako oni sada više nisu zavisni od izvozne cene, u situaciji su da kreiraju domaće tržište. To što se na mikro tržištu dešava, posledica je pomalo i psiholoških faktora, na koje je kod nas pšenica izuzetno osetljiva, ali i špekulativnih radnji ili kartelskih dogovora između dva do tri velika dilera. Dodatni problem za nerealno visoku cenu žita je i to što institucije ne reaguju da spreče monopole u trgovini tim strateškim proizvodom", tvrdi Galetin.

Sima Matić, direktor poslovne zajednice Žitovojvodina, kaže da "država nema kontrolne mehanizme u bitnim segmentima, a uz to se, zbog nestručnosti i nedostatka političke volje, pravi naivna dozvoljavajući da u tom sektoru dominira siva ekonomija"

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: