Statistički živimo bolje nego 2008?

Na osnovu podataka za čiju tačnost jemči Republički zavod za statistiku, reklo bi se da kriza zaposlenima u Srbiji, bar u proseku, nije nimalo naudila.

Srbija

Izvor: Politika

Sreda, 01.12.2010.

00:08

Default images

Štaviše, reklo bi se da žive bolje nego 2008. godine. Ova tvrdnja će, bez sumnje, naići na opšte neprihvatanje i neprijatno gunđanje na račun statistike.

Koliko god se tvrdi da se od početka krize u septembru 2008. u Srbiji sve teže živi, po službenoj statistici kriza u protekle dve godine nije ni okrznula prosečne srpske novčanike.

Štaviše, gledano u proseku, zarade su realno rasle i u 2009. i u ovoj godini. Prosečna zarada nije izgubila na vrednosti ni u 2009, uprkos padu bruto domaćeg proizvoda od 2,9 odsto. Čak je bila realno veća za neznatnih 0,2 odsto od isplaćenog proseka u 2008.

Ni u 2010. standard zaposlenih, tvrde statističari, nije opao. Od početka ove godine do kraja septembra mesečno se u proseku zarađivalo 33.482 dinara. U odnosu na isti period 2009, prosečna neto zarada nominalno je bila veća za 7,3, a realno za 2,5 odsto. Drugim rečima, zaposleni i dalje troše više nego što zarađuju. Najteže je, međutim, onima koji ostaju bez posla ili ga čekaju u neizvesnosti kada će primiti prvu platu.

Doduše, prema poslednjem izveštaju zvanične statistike, zarade su u oktobru zaostale za rastom cena. Neto prosek isplaćen u tom mesecu od 34.422 dinara u odnosu na septembar bio je nominalno manji za 0,4 odsto, a realno za 1,6 procenata. I pored toga, prosečna zarada bez poreza i doprinosa u periodu januar–oktobar 2010. godine, u odnosu na isti period prošle godine, nominalno je bila veća za 7,3, a realno za 2,1 odsto.

Nije teško pretpostaviti da bi analitičarima Republičkog zavoda za statistiku bilo postavljeno pitanje: znaju li oni da je 2008. evro vredeo 77 dinara, a da je prosečna zarada u to vreme bila iznad 400 evra? A da danas srednji kurs evropske valute premašuje 107 dinara i da je prosečna plata nešto iznad 300 evra.

Dakle, ko je, zapravo, platio najdeblji ceh dvogodišnje krize, a kako se subjektivno doživljavaju navedeni zvanični podaci? "Podatke statistike koji kazuju da su naše zarade, u proseku, u protekle dve godine odolele svetskoj i domaćoj krizi, stvarnost svakodnevno demantuje", tvrdi dr Vladana Hamović, zamenik direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede.
Ona objašnjava da se "koliko zaista vredi prosečna zarada u Srbiji i kako se kretala njena realna vrednost, najbrže sazna kada se prevede u evre i uporedi sa prosekom u zemljama u okruženju. Kretanje kursa dinara prema evru pokazuje pravo stanje naše ekonomije, ali i standarda. Koliko god se trudila da poverujem statistici da je prosečna zarada u protekle dve godine nominalno i realno rasla, razuveri me stvarnost na pijaci i u prodavnici. Statistika i život, očigledno, nisu u saglasju".

Hamović se ne slaže sa svojim kolegama ekonomistima koji tvrde da, bar do oktobra, rast kursa evra nije gurao naviše cene na malo. Ona smatra da pad vrednosti dinara u odnosu na evropsku valutu poodavno podriva naš standard.

Uostalom, za raspravu je da li se život četvoročlane porodice sa prosečnom zaradom od oko 34.000 dinara, a prima je oko 60 odsto zaposlenih, može nazvati standardom ili je to samo preživljavanje, kaže naša sagovornica.

Na hranu i piće prosečna porodica troši 42 odsto raspoloživih prihoda, to saopštava državna statistika. Još 23 odsto ode na troškove stanovanja i još 10 odsto na prevoz. Preostalih 30 odsto porodičnog budžeta je za sve ostalo – lekove, školovanje dece, popravke, odeću, obuću…

Ako četvoročlana porodica raspolaže samo sa prosečnom platom, to je jedva 10.000 dinara mesečno za pokriće svih navedenih troškova. Standard podrazumeva i kupovinu knjige, odlazak na godišnji odmor, u pozorište… A kako se tek živi od prosečne penzije od 22.000 dinara.
Milorad Mijatović, potpredsednik veća Samostalnih sindikata Srbije, takođe ne može da poveruje da je za prosečnu srpsku platu u 2009. i ovoj godini moglo da se kupi isto što i u 2008. I on kao argument poteže da je pre početka krize prosečna zarada u Srbiji vredela 420 evra, a sada je njena protivvrednost 310 evra.

"Najteže je onima koji ostaju bez posla. U 2009. takva sudbina zadesila je oko 133.000 građana, a za devet meseci 2010. još 47.000 ljudi. Nezaposlenih je sve više, dok se broj zaposlenih smanjuje. U Srbiji nikada nije bilo manje zaposlenih. Radnu knjižicu danas ima oko 1,8 miliona građana, dok u ispostavama Nacionalne službe za zapošljavanje posao očekuje 721.000 ljudi. Među njima je 40 odsto mladih i starijih od 52 godine", kaže on.

Mijatović još ukazuje da su i u ovoj krizi, kao i devedesetih godina prošlog veka, deblji kraj izvukli zaposleni u proizvodnji, naročito u privatnom sektoru, za razliku od oko 500.000 zaposlenih u državnim službama i javnim preduzećima. Potpredsednik veća Samostalnih sindikata Srbije se pribojava da će kriza najžešće udariti u narednoj 2011. godini.

Ako je suditi po izjavama zvaničnika, nadležni u vladi svesni su takve mogućnosti. Najavljuje se da će u budžetu za narednu godinu više para biti izdvojeno za pomoć najugroženijima.

Pored toga, najavljen je i paket mera za smanjenje rasta cena prehrambenih proizvoda u 2011, kako bi se umanjio njihov uticaj na rast troškova života i inflacije. Ministarstva trgovine i poljoprivrede treba da sačine predlog mera koje će stabilizovati cene hrane.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

49 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: