Nuklearke na Balkanu realnost

Najava izgradnje nove bugarske atomske centrale, u kojoj bi mogla da učestvuje i Srbija, navodi na zaključak da su nuklearne elektrane na Balkanu realnost.

Srbija

Izvor: B92

Petak, 12.11.2010.

13:50

Default images

Ministar energetike Petar Škundrić ukazao je da stav Vlade Srbije o pozivu Bugarske da učestvuje u projektu gradnje nuklearne elektrane „Belene" može biti pozitivan, uz „uslov da fizibiliti studija potvrdi i opravdanost i isplativost takvog projekta za Elektroprivredu Srbije."

Bugarska vlada je, inače, pozvala Srbiju i Hrvatsku da kao deoničari učestvuju u projektu gradnje nuklearke "Belene" na Dunavu i da se o toj ponudi zvanični Beograd i Zagrebe izjasne u kratkom roku, najdalje do sutra.

Godišnja potrošnja električne energije u Srbiji, kako kažu u Elektroprivredi Srbije, oko 36 milijardi kilovat-časova, a prema dugoročnim računicama sredinom ovog veka mogla bi da se uveća na 65 do 70 milijardi kilovat sati, pa čak i više. Eksperti su već izračunali da svi raspoloživi vodni izvori u Srbiji mogu osigurati, u naboljem slučaju, godišnju proizvodnju od 20 milijardi kilovat sati elektirčne energije, a isto toliko bi se moglo dobiti i iz svih vrsta obnovljivih izvora, ali uz velika ulaganja u solarnu i druge vidove te vrste energije.

Kada se ima u vidu da će nafte i osnovnih prerađevina od te energetske sirovine - dizel goriva i benzina - biti sve manje, talas gradnje nuklearki ne samo na Balkanu već i širom sveta izgleda kao sasvim opipljiva realnost u ne tako dalekoj budućnosti.

Srbija je, inače, već "opasana" nuklearkama koje već decenijama rade u susednim zemljama, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji, dok naš zapadni sused Hrvatska ima zajedničku "atomku" sa Slovenijom u Krškom, a sve glasnije razmišlja da napravi i vlastitu nuklearku, bilo na Dunavu, ili na nekoj drugoj lokaciji.

Rumunija ima nameru da izgradi nuklearku kapaciteta 1.200 megavata, što iznosi polovinu instalisane snage već postojeće atomske elektrane "Černavoda".

Bugarska je morala da ugasi četiri od šest energoblokova u nuklearki „Kozloduj", pa je još polovinom ove decenije prva ponudila svojim susedima da zajednički grade novu elektranu na astomski pogon kod mesta Belen.

Mađarska ima dva pogona u Paksu, na Dunavu, blizu granice sa Slovačkom, dok Hrvatska i Slovenija planiraju da dupliraju kapacitete nuklearke u Krškom.
Izgradnja nuklearki u svetu je već od sredine prošlog veka veoma veliki i visokovredan biznis. Reč je, naime, o projektu koji se ralizuje u periodu od četiri do šest godina, uz angažovanje više hiljada visokostručnih kadrova i veliki angažman ne samo glavnog izvođača radova već i lokalne ekonomije.

Nuklearku u Krškom je još u vreme postojanja bivše socijalističke Jugoslavije izgradila čuvena američka kompanija "Vestinghaus", a u najrazvijenijim zapadnim zemljama postoje i druge kompanije koje su vrhunski osposobljene za gradnju takvih energetskih objekata.

Bivši Sovjetski Savez je u drugoj polovini prošlog veka izgradio sve nuklearke u istočnoevropskim zemljama koje su pripadale bloku takozvane socijalističke zajednice, a tu tradiciju je nastavila Rusija koja danas uspešno podiže takve objekte na domaćem terenu, ali i u drugim državama.

Rusija se poslednjih godina pominjala i kao jedan od mogućih glavnih finansijera i graditelja nove bugarske nuklearke "Belene", a nije nepoznato da je ruska državna kompanija "Rosatom" spremna da podiže atomske elektrane i na drugim lokacijama u inostranstvu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Podeli: