Preporuke Saveta stranih ulagača

Bela knjiga sadrži analize stubova razvoja i pravni okvir sa preciznim preporukama Saveta.

Srbija

Izvor: Politika

Sreda, 27.10.2010.

10:15

Default images

Stubovi razvoja su infrastruktura, nekretnine i gradnja i radna snaga, a pravni okvir se odnosi na stečaj, zaštitu potrošača, javne nabavke, poreze i carine, sa preciznim preporukama Saveta.

Energetika

- izmeniti Zakon o energetici kako bi se primenile odredbe za olakšice povlašćenim proizvođačima električne energije;

- povećati javnu svest o efikasnom korišćenju električne energije i potrebi da se poveća njena cena; - prekinuti monopol Naftne industrije Srbije što je pre moguće kako bi se privukli potencijalni investitori;

- doneti propise o energetskoj efikasnosti;

- pripremiti i ponuditi investitorima definisane i opremljene lokacije sa svom potrebnom infrastrukturom.

Gradnja: Hitno usvojiti zakon o restituciji

- novi Zakon o planiranju i izgradnji utiče na pet važnih oblasti: prostorno planiranje, izgradnju, građevinsko zemljište, restituciju i legalizaciju. Sve ove oblasti moraju posebno da se regulišu, što je moguće pre kroz sistematska podzakonska akta;

- i dalje postoji problem konverzije bez naknade i problem registracije prava vlasništva nad građevinskim zemljištem zbog grubog tumačenja Zakona o planiranju i izgradnji od strane zemljišnih katastara. Podzakonska akta bi trebalo da omoguće jasnije tumačenje odredaba ovog Zakona ili barem uspostavljanje usaglašene prakse;

- neophodno je da se još više uprosti proces izdavanja dozvola, a potrebno je i da se razmotri mogućnost smanjenja naknade za uređenje zemljišta i svih drugih troškova u vezi sa izgradnjom;

- izraditi nacrt Zakona o restituciji, dati ga na javnu raspravu i usvojiti što je moguće pre;
- država treba da donese nacrt Zakona o lizingu nekretnina;

- izmeniti u celosti Zakon o hipoteci jer nije u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.

Radno pravo: Za slobodu dogovora

- neophodno je dodatno smanjenje troškova radne snage da bi se povećala stopa zaposlenosti i smanjio takozvani „rad na crno”;

- izmeniti zakon da bi se na jasan način definisalo da se deo zarade za radni učinak ne mora utvrđivati na mesečnom nivou i da zarada po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca nije posebna dodatna obavezna kategorija zarade. Sloboda dogovora zaposlenih i poslodavca o strukturi zarade i dodatnih pogodnosti i uspostavljanje sistema zarada koji će stimulisati rad zaposlenih osnov je tržišnog funkcionisanja tržišta rada;

- u slučaju nedostatka znanja i sposobnosti zaposlenog ne bi trebalo da postoji obaveza da se oformi komisija već bi poslodavac trebalo da bude u mogućnosti da utvrdi razlog za otkaz na neki drugi odgovarajući način. Otkazni rok ne bi trebalo da bude duži od 15 dana; - predlažemo da se zakonom predviđeni vremenski limit trajanja ugovora o radu na određeno vreme sa 12 meseci produži na 36 meseci;

- predlažemo da se poslodavcu omogući da obavesti zaposlenog o promeni rasporeda radnog vremena najkasnije tri dana pre takve promene;

- od izuzetne je važnosti da se u potpunosti izmeni obračun otpremnine tako da se visina otpremnine u slučaju proglašenja zaposlenog za tehnološki višak od strane poslodavca bazira isključivo na godinama rada zaposlenog kod tog konkretnog poslodavca, a da u krajnjem slučaju ostatak iznosa otpremnine (i to za preostali broj godina rada u radnom odnosu kod prethodnih poslodavaca) snosi država o svom trošku;

- budući da je privremeno udaljenje zaposlenog sa rada predviđeno kao jedina „disciplinska” mera koju predviđa Zakon o radu, a da je odbijanje dela zarade ne samo delotvorna disciplinska mera već i kao takva predviđena zakonima pojedinih okolnih zemalja, predlažemo da odbijanje dela zarade, čija visina ne bi prešla 20 odsto ugovorene osnovne mesečne zarade zaposlenog, bude eksplicitno navedeno u Zakonu o radu kao moguća mera;

- prošireno dejstvo opšteg kolektivnog ugovora (OKU) treba da bude stavljeno van snage.

Poljoprivreda: Subvencije bez segregacije vlasnika

- usvojiti četvorogodišnje strategije za sve glavne sektore poljoprivredne proizvodnje kojima će se utvrditi srednjoročne politike dodele novčane pomoći;
- subvencije (tamo gde ostanu instrument ekonomske pomoći) treba da budu dostupne svim pravnim i fizičkim licima pod jednakim uslovima, bez obzira na vlasničku strukturu, kako bi se osigurala transparentnost procesa, nagrađivanje efikasnih proizvođača i priznavanje profesionalizacije poljoprivrede;

- hitno uspostaviti Nacionalnu referentnu laboratoriju kao što je propisano Zakonom o bezbednosti hrane. Mora se osigurati potpuna nezavisnost te laboratorije tako što će se ona zakonom obavezati da sprovodi mikrobiološka ispitivanja sirovog mleka u skladu sa međunarodno priznatim standardima u ime države, ali i u ime poljoprivrednika i mlekara. To bi umnogome vratilo poverenje između poljoprivrednika i mlekara (one danas klasifikuju mleko prema sopstvenim kriterijumima). Tako bi se postigla veća stabilnost cene sirovog mleka, što bi poljoprivrednicima omogućilo da poboljšaju kvalitet mleka i da ostvare veću cenu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: