Sunovrat standarda u devedesete

S obzirom na to da je od početka krize do danas bez posla ostalo oko 170.000 ljudi i da su plate i dalje jako niske, građanima predstoji teška jesen.

Srbija

Izvor: B92

Nedelja, 26.09.2010.

00:03

Default images

Iako dalji rast cena i kursa evra ne treba očekivati, u predstojećem periodu će se živeti jednako teško kao i tokom godine, ako ne i teže, smatraju ekonomisti.

Najveći pesimista je Miroslav Zdravković, koji smatra da nam predstoji period koji će za građane biti jednako težak kao isto razdoblje 1993. godine i da se mogu očekivati nekontrolisani izlivi nezadovoljstva.

"Ako ja sa dobrom platom ne mogu da izvršim svoje obaveze, kako neko ko zarađuje 25.000 ili 30.000 dinara može da finansira dvoje dece, sprema zalihe hrane i plaća dažbine. Ljudi će se boriti da bi preživeli jesen, koja će biti teška kao 1993. Te godine jesen i zima su bili najteži za preživljavanje", kaže on.

Zdravković dodaje da bi "možda trebalo organizovati izbore, kako bi se dala nova nada narodu, nego da se izlažemo bezbednosnim problemima. Jer bezbednost je ugrožena glađu. Apsolutno je neizvesno šta nas čeka".

On smatra da se u privatnom sektoru mogu očekivati dalja otpuštanja zaposlenih. "Nemoguće je da ove godine rast BDP-a bude 1,5 ili dva odsto i da očekujemo da se iko zapošljava. Možemo samo da očekujemo da privatni sektor dalje otpušta da bi mogao da plaća svoje dugove. Privatni sektor je samo u julu vratio 200 miliona evra spoljnih dugova i to je odgovor na pitanje zašto je dinar toliko slab", kaže on.

"Ako moraju da se razdužuju, najviše mogu da uštede na radnicima. Dakle, otpusti radnika da bi smanjio fiksne troškove i to će tako trajati dok ne dođe do jakog oporavka, a pitanje je kada će to da se dogodi", objašnjava Zdravković. Goran Nikolić smatra da će se inflacija u poslednjem tromesečju smiriti i da daljeg, bar drastičnog ugrožavanja životnog standarda građana neće biti.
"Što se tiče životnog standarda, ne može drastično da vam opadne kupovna moć za procenat ili dva. U avgustu je inflacija bila 0,8 odsto, a u septembu 0,9. To je dosta veliki rast i ključno je pitanje šta će vlasti uraditi do kraja godine da je zadrže na osam odsto, pošto im je to cilj. Ako ne ostvare taj cilj, to će biti kompromitacija za NBS", kaže Nikolić. On kaže da postoje dva razloga za inflaciju: jedan je rast cene prehrambene industrije na svetskom nivou, drugo je kurs evra, manje preko uvoznih cena, a više preko njegovog uključivanja u cene.

"Proizvođači su podigli cene i to je dosta uticalo na inflaciju. Vlada dosta pomaže NBS u borbi sa inflacijom. Sve ove mere koje je preduzimala, robne rezerve i sprečavanje poskupljenja komunalija, sve je to u pravcu pomoći NBS. NBS inače podiže kamatnu stopu, interveniše na deviznom tržištu i tako dalje", kaže on.

Nikolić dodaje da, "što se tiče kursa evra, on mora ostati stabilan, jer ako se to ne ostvari, onda će vlasti definitivno izgubiti bitku sa inflacijom. Čvrsto verujem da će NBS braniti kurs i da će intervenisati po visokoj ceni u smislu količine prodatih deviza i verovatno će podići referentnu stopu".

On smatra da se ekonomska situacija ipak stabilizovala, jer nema indicija da se i dalje pogoršava. "Čak ima nagoveštaja, mada nisu dovoljno jasni, da bi moglo da krene nabolje kada je u pitanju industrija, a posebno izvoz. Rast industrije će biti između tri i pet odsto, a rast izvoza između 19 i 20 odsto, možda 21", navodi Goran Nikolić.

Nismo ni blizu 2008. godine

Mijat Lakićević se slaže da se situacija u Srbiji stabilizuje, ali da se dalje od toga ne pomera.
"Postoji industrijski rast i procentualno on nije tako loš, ali mi još nismo ni blizu 2008. godine. Pre bi moglo da se kaže da se sada stabilizujemo i ne propadamo dalje, nego što bi se to moglo nazvati nekim poboljšanjem", navodi on.

Lakićević objašnjava da "ako možemo da budemo zadovoljni sa malim, to nije loš signal, ali daleko od onoga što nama treba, s obzirom na decenijska ranija propadanja. Nešto se malo popravlja, a koliko je to održivo mnogo zavisi od toga šta mi sami budemo učinili pošto svetska kriza i prolazi i ne prolazi, kako za koga, i za zemlju i za preduzeća".

On smatra da se može reći da je kriza prošla samo utoliko što Srbija više nije u recesiji.

"Ali, ni bolje nešto nije došlo, nismo stali na put stabilnog, dugoročnog ili relativno visokog rasta. To tek treba da se uradi. Kriza jeste prošla u smislu da više ne propadamo, možda se polako i vadimo, ali ni to nije izvesno i sporo je, što je problem, jer smo dosta propali. Veliki je broj nezaposlenih, plate su male i ljudima to ne znači mnogo. Dobro je, ali daleko od toga kako bi trebalo da bude", kaže Lakićević.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

94 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: