Dragutinović: Boriću se za veći PDV

Ministarka finansija Diana Dragutinović kaže da je predložila poresku reformu koja predviđa veći porez na dodatu vrednost (PDV) i manje oporezivanje zarada.

Srbija

Izvor: Beta

Petak, 25.06.2010.

13:48

Default images

Dragutinovićeva kaže da je takvu reformu predložila da "olakša dušu" i naglasila da je spremna da se bori sa svoje stručno mišljenje o neophodnosti takve reforme.

"Da samo od mene zavisi, poreska reforma bi bila sprovedena jer bi, prema mom stručnom mišljenju, za Srbiju bilo najbolje da destimuliše potrošnju i smanji poreska opterećenja", rekla je ona.

Dragutinović je navela da su poreske stope u Srbiji - na zarade, dobit, dohodak, doprinose i PDV - konkurentne, ali da porezi treba da odgovaraju javnoj potrošnji. Ona je istakla da poreska reforma ne treba da bude samo odluka ministarstva finansija, ali da je na njoj da tu reformu predloži vladi, koja će zatim odlučiti da li će je primeniti.

Ministarka finansija je navela da postoji konsenzus u javnosti o neophodnosti poreske reforme, ali ne i o modelima kako da bi se ta reforma realizovala. Ona kaže da bi poreskom reformom u Srbiji trebalo ispraviti neravnotežu u kojoj je potrošnja veća od proizvodnje. Prema njenim rečima, ako je potrošnja veća od proizvodnje, logično je upotrebiti poreske stope da se ta neravnoteža ispravi.

Na plate i penzije odlazi 55 odsto svih rashoda države

Dragutinovićeva je istakla su ograničene mogućnosti za smanjenje javnih rashoda Srbije, pre svega za isplate plata i penzija. "Eventualne uštede na smanjenju izdataka za plate i penzije ne bi bile značajne, a manji troškovi budžeta mogli bi se postići smanjenjem državnih subvencija, iznosa 'mekih' kredita i izdataka za manje investicione projekte", kazala je ona. Ona je rekla da su ukupni javni rashodi konsolidovanog sektora države u ovoj godini planirani na oko 1.333 milijarde dinara, što je oko 42,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i dodala da skoro 55 odsto svih rashoda države čine izdaci za plate i penzije.

Od oko 1,6 miliona korisnika penzija, 55 procenata su starosni penzioneri, 25 odsto invalidski, a 20 odsto porodični penzioneri, navela je Dragutinovićeva i napomenula da 18 odsto penzionera ima pun radni staž, a da odnos prosečne neto zarade u Srbiji i penzije iznosi 68 odsto.

Govoreći o strukturi penzionera, Dragutinovićeva je rekla da 60 odsto njih prima penziju manju od prosečne, a da 90 odsto korisnika poljoprivrednih penzija prima minimalne prinadležnosti.

Trenutno se iz budžeta za primanja 1,6 miliona penzionera izdvaja 430 milijardi dinara godišnje, a za plate oko 436.000 zaposlenih u javnom sektoru troši se 308 milijardi dinara, navela je ministarska finansija.

Država ne bi terebalo da ulaže u industriju

Prema njenim rečima, za kupovinu robe i usluga, koje predstvaljaju troškove radnog mesta u javnom sektoru, potrebno je 210 milijardi dinara, što je u proseku manje od 10.000 dinara po radnom mestu.
Srpska ministarka finansija kazala je da bi država trebalo da investira u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, međunarodne gasovode i naftovode, javno obrazovanje i zdravstvo i dodala da je prema stanju infrastrukture Srbija na 107. mestu u svetu.

"Država ne bi trebalo da ulaže u industrijska preduzeća, osim u izuzetnim slučajevima kao što je projekat sa Fijatom, a nabavku aviona i vozova velikim delom trebalo bi prepustiti privatnom sektoru", kazala je Dragutinovićeva.

Ministarka finansija Dijana Dragutinović navela je i da su u 2010. godini planirani izdaci budžeta Srbije za kapitalne rashode 109 milijardi dinara, što je oko dva puta više nego u 2005. godini.

Bisić: Umesto promene poreza, ukinuti namete privredi

Profesorka Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) Milica Bisić ocenila je Srbiji nije neophodna promena poreskih stopa, već ukidanje drugih nameta privredi, kao što su takse i naknade, ali i ukidanje poreskih olakšica.

Bisićeva je istakla i da bi usled manjih poreskih prihoda budžetski deficit Srbije u ovoj godini mogao da bude 120 milijardi dinara umesto planirane 102 milijarde dinara.

Milica Bisić je ocenila da nesklad u javnim finansijama Srbije većim delom nije posledica globalne ekonomske krize, već povećanih državnih rashoda u 2007. i 2008. godini, kada su uvećana izdavanja za Nacionalni investicioni plan i penzije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

75 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Haos u Grčkoj FOTO/VIDEO

Grčki radnici u sektoru prevoza stupili su danas u štrajk za veće plate, tako da su brodovi ostali usidreni u lukama, a železnički saobraćaj je obustavljen.

11:16

17.4.2024.

1 d

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: