Sa Hrvatskom nam treba reciprocitet

Po njima, to je najefikasnija mera za otklanjanje neravnoteže u razmeni robe na štetu Srbije, kao i da se obezbedi prohodnost za srpsku robu i kapital u Hrvatskoj

Dejan Jovović, savetnik u Birou za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije, smatra da bi uvođenje reciprociteta verovatno uravnotežilo ekonomske odnose sa Hrvatskom, ali na znatno nižem nivou.

Privredama dve zemlje nije u interesu da se sužava međusobna saradnja, već da se obostranim naporima što više povećava, kaže Jovović i dodaje da je "jasno da se mora se obezbediti prohodnost za srpsku robu i kapital u Hrvatskoj".

"To se teško može ostvariti pojedinačnim apelima, već prvenstveno na visokom državnom nivou, za šta očekujemo punu podršku hrvatskih državnih struktura. Deficit u razmeni na srpskoj strani nije samo posledica tržišnih mehanizama, nego još prisutne negativne percepcije proizvoda iz Srbije na hrvatskom tržištu. Pored toga,postoje i razne necarinske prepreke u trgovini, kako na hrvatskoj, tako i na srpskoj strani, koje otežavaju međusobnu razmenu, na čijem otklanjanju treba stalno raditi", navodi on.

Struktura srpske robe u razmeni s Hrvatskom je nepovoljna, napominje naš sagovornik. Dominiraju sirovine i repromaterijal, kao i proizvodi nižih faza obrade. Na hrvatsko tržište iz Srbije može više da se izvozi sveže voće, meso i mesne prerađevine, vino i alkoholna pića, građevinski materijal, metalna žica i mreža, proizvodi crne i obojene metalurgije, metalske i mašinske industrije, farmaceutski i proizvodi i auto industrije. Međutim, Jovović naglašava da su obe zemlje na velikom gubitku zato što je još malo primera viših oblika poslovno-tehničke saradnje preduzeća.

"Još nema zajedničkih ulaganja, kooperacije ili zajedničkih nastupa na trećim tržištima. Tehnološka povezanost preduzeća u prošlosti omogućava obnavljanje viših oblika saradnje u mašinogradnji, elektroindustriji, energetici, proizvodnji telekomunikacione opreme, tekstilnoj i kožarsko-prerađivačkoj industriji, drvnoprerađivačkoj industriji, poljoprivredno-prerađivačkoj i u oblasti IT tehnologija", objašnjava Jovović.

Privrednici dve zemlje znaju da ima prostora za dalje unapređenje saradnje, a pravni okvir za to od juna 2009. godine je i Sporazum o ekonomskoj saradnji Srbije i Hrvatske, koji su u Zagrebu potpisali predstavnici vlada. Sporazum predviđa zajednički nastup i saradnju na tržištima u regionu, Rusiji i drugim tržištima. Tome u prilog idu i teritorijalna bliskost, nema jezičke barijere, pre je reč o kompatibilnim, a ne konkurentskim privredama i državama koje teže članstvu u Evropsku uniju.

Nova liberalizacija trgovine

Srbija je, kao i većina zemalja CEFTA sporazuma, u potpunosti liberalizovala trgovinuindustrijskim proizvodima. Za poljoprivredneproizvode određen stepen zaštite ostao je samo u trgovini sa Hrvatskom, Albanijom i Moldavijom.

U 2009. godine obavljeni su pregovori o daljoj liberalizaciji poljoprivrednih proizvoda između članica CEFTA. Sa Albanijom i Moldavijom dogovorena je potpuna liberalizacija, a između Srbije i Hrvatske fazno sniženje ili ukidanje preferencijalnih carina i povećanje kvota u okviru dvogodišnjeg vremenskog perioda.

U prvoj godini predviđeno je snižavanje preferencijalnih carina za polovinu i povećanje obima kvota za 100 odsto. Od toga su izuzeti duvan, cigarete, šećer i šećerni sirup.

U drugoj godini carine u okviru kvota treba da budu ukinute, a da se udvostruči obim kvota. Privreda očekuje da primena dodatne liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima počne što pre, kaže Jovović.