"Prebacite firme sa Kipra u Srbiju"

"Ne bi smelo da se događa da neki domaći biznismen ostvaruje profit u Srbiji, a da ima registrovane firme u inostranstvu", poručio je Boris Tadić.

Srbija

Izvor: B92

Petak, 21.05.2010.

12:42

Default images

Predsednik Srbije koji je otvorio kiparsko-srpski poslovnom forum u Nikoziji srpskim privrednicima uputio je apel "da vode računa o interesima zemlje iz koje potiču".

Tadić je istakao da se ne meša u slobodu poslovanja domaćih privrednika, ali da želi da im uputi "apel i jasnu poruku".

"Primećujem da mnogo naših privrednika ima registrovane kompanije na Kipru. Ono što moram da istaknem i što sam uvideo kao potencijalni problem , je da ukoliko, kao što je to bilo u prošlosti na primer u Vladi Vojislava Koštunice, dođe do prodaje nekih preduzeća koja pre svega ostvaruju profite na tržištu Srbije, a registrovana su na Kipru, onda novac ne ide u Srbiju, nego ide u ove banke ovde na Kipra. Naši gradjani tj. država ne dobijaju ništa od poreza za prodaju takvih kompanija, to se ne bi smelo dešavati u budućnosti", ukazao je predsednik Srbije

Tadić, koji je poslovni forum otvorio zajedno sa šefom kiparske države Dimitrisom Hristofijasom, ocenio je da Srbija i Kipar imaju izvanredne političke odnose, ali ne i ekonomske, što bi u budućnosti trebalo da se promeni.

Domaći biznismeni bez komentara na Tadićevu izjavu

Prebacivanje „između redova” Miroslavu Miškoviću koji prilikom prodaje banke i osiguranja ni dinar poreza nije platio u Srbiji, u „Delta holdingu” nisu hteli da komentarišu. Ni u kompaniji Zorana Drakulića, koja je takođe registrovana na Kipru, nisu imali šta da izjave povodom predsednikovih reči opomene. Ni Branislav Grujić, novi predsednik kluba „Privrednik”, na čije se članove Tadićeve kritike odnose, nije bio dostupan novinarima.

Jedan od ovdašnjih privrednika, koji nije želeo pod imenom i prezimenom da odgovara na Tadićeve optužbe, anonimno je objasnio zašto je odlučio da na Kipru registruje svoje preduzeće:

"Prvo, kao i većina privrednika, firmu sam osnovao u vreme sankcija. Drugo, po ovdašnjim zakonima, ukoliko imaš preduzeće u Srbiji ti ne možeš da osnivaš firme po svetu, odnosno ne možeš da praviš holding kompaniju. I, treće, to što optimizujem svoje troškove, odnosno biram povoljnije poreske stope, ne kršeći zakon jeste nešto što je ekonomski potpuno opravdano. Predsednik nas kritikuje mada radimo po zakonu ističući kako to nije u redu. Ako nije fer, onda neka promeni zakon", kaže naš sagovornik.

"Ovde više niko ne ostvaruje profit", dodaje ovaj privrednik. "I to što dobijemo ponovo uložimo u Srbiju", napominje.

"Mogu da smanje porez na dobit i na nula odsto niko neće hteti da im dođe jer su uslovi za poslovanje očajni. Nije sve u porezima, Srbija već ima najniži porez na dobit u regionu od 10 odsto, ali to ne pomaže podizanju privredne aktivnosti. Mnogo su bitniji ambijent za poslovanje, odnos birokratije prema privrednicima… Ma niko, bre, nije ni prebacivao dobit, jer ove godine nema šta da se prebaci" , ljut je naš sagovornik.

Zdravković: Tadić prati Sarkozija i Merkelovu

Po mišljenju ekonomiste Miroslav Zdravković ovakva poruka pokazuje promenu razmišljanja, podstaknutog svetskom ekonomskom krizom. Zdravković podseća da su na tu temu već ove nedelje govorili francuski predsednik Nikola Sarkozi i nemačka kancelarka Angela Merkel.

"U tom pravcu izjava predsednika Tadića ide, da se ne može očekivati pomoć od naše države ukoliko je kapital registrovan van naše zemlje, nego se treba podneti rizik zajedno sa državom, sa našim Ministarstvom finansija. S druge strane da itekako ima prostora proveru. Iznosim lično mišljenje – postoji mnogo prostora za proveru – i spoljnotrgovinske transakcije i načina na koje je sve moguće, nezavisno da li su to domaći biznismeni ili strane kompanije, izneti novac iz Srbije i koji zatim ne bude oporezovan. Znači, postoje – ogledalo statistike o spoljnoj trgovini, mogu se ukrstiti i vrlo lako i jednostavno utvrditi gde i kako završava profit od poslovanja sa našom zemljom", kaže Zdravković.

Na pitanje da li se može očekivati uvodjenje novih propisa koji bi ukinuli privilegije firmama koje su registrovane u poreskim rajevima, a rade u Srbiji Zdravković samatra da je to moguće ali u okviru zajedničke saradnje država.

"Države pogođene krizom kroz rast svojih dugova, kako bi spašavali i bankarski sektor i preduzeća i socijalni status najsiromašnijih će reagovati što kroz regulativu, što kroz medjudržavnu akciju poput borbe protiv organizovanog kriminala, terorizma i tako dalje. Znači, svakako je to put i pravac u kome će se dalje razvijati ponašanje, ne samo Srbije, nego i Hrvatske, Bugarske, svih susednih država", ocenjuje Zdraković.

Arsić: Of šor se može zabraniti zakonom, ali to nije dobro

Milojko Arsić, poreski stručnjak, smatra da je poruka predsednika Borisa Tadića moralna i da je on želeo da poruči privrednicima da treba da dele sudbinu svoje zemlje.

"Dakle, nije u redu to što rade, ali im se ne može zabraniti. Po zakonu, oni mogu da registruju preduzeće bilo gde u svetu", objašnjava Arsić.

S obzirom na to da učestvuje u aktuelnoj poreskoj reformi, pitali smo Arsića može li to zakon da im zabrani:

"Da, ali to ne bi bilo dobro. To nigde na svetu nije zabranjeno, to bi umnogome uticalo na pogoršanje poslovne klime. Iako narodu bode oči to što biznismeni dobit iznose u druge zemlje, a profitiraju u Srbiji, iz ugla državnih prihoda gledano to nisu velike sume. Jer, u bruto domaćem proizvodu, odnosno svemu što stvaramo, prihodi od poreza na dodatu vrednost čine 10 odsto. S druge strane, porez na dobit čini samo 1,5 procenata BDP-a – objašnjava Arsić.

On takođe dodaje da firme koje su registrovane u inostranstvu u Srbiji plaćaju poreza na zarade, porez na promet, odnosno PDV i carine koji čine lavovski deo državnih prihoda.

U praksi to znači da je, ako je neka firma, koja je registrovana u inostranstvu, u Srbiji ostvaruje godišnji promet od, na primer, milijardu evra, onda porez koji ostavlja zemlji iznosi 180 miliona evra. Ono što iz Srbije iznese jeste – porez na dobit. Ako profit čini 10 odsto prometa, što je pre krize bio slučaj u pojedinim preduzećima, onda je državna kasa uskraćena za 10 miliona evra, jer porez na dobit u Srbiji iznosi 10 procenata.

Izbegavaju porez na dohodak

Miodrag Vuković, bivši zamenik glavnog inspektora poreske policije, ukazuje da je porez na dobit i na Kipru i u Srbiji isti – 10 odsto i da to nije motiv za ovakav način poslovanja.

"Posle plaćanja poreza na dobit ostaje dohodak. Po zakonu su svi obavezni da i njega plate kao državljani, a to znači Srbiji. To je ono što se izbegava i tu je moguće ostvariti poresku utaju. Porez na dohodak u u Srbiji je 15 odsto i to mogu biti značajne sume", tvrdi Vuković.

Poreski stručnjaci ističu da to nisu velike sume, ali da postoje drugi načini da se novac izvuče iz zemlje. Prema rečima Đerđa Papa, jednog od bivših direktora Poreske uprave, to se najčešće čini potpisivanjem fiktivnih ugovora.

"Ako, recimo, neki preduzetnik ima preduzeće u Srbiji i na Kipru onda će na ime konsultantskih usluga ili neke robe sam svojoj firmi da uplati mnogo veće sume novca, nego što to inače košta na tržištu. To je najčešći način isisavanja para. Međutim, problem je što se tako nešto teško dokazuje. U zakonu postoje mehanizmi sprečavanja iznošenja para, ali je vrlo teško dokazati da je preduzeće imalo nameru da iznese novac iz zemlje. Na sudu se takve sumnje lako i osporavaju, tako da zemlja svojim resursima to teško može da suzbije", objašnjava Pap.

On dodaje da postoje mnoge zemlje u svetu gde se porez na dobit uopšte ne plaća ili su te stope minimalne. Na pitanje kako se onda pune budžeti u tim zemljama, Pap odgovara:

"Paušalom. Te destinacije postaju popularne i veliki broj preduzeća se tu osniva tako da se prihodi nadoknade prikupljanjem velikog broja paušalnih poreza ", zaključuje.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

131 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: