Grčka banka oborila dinar?

Grčka banka koja posluje u Srbiji poslednjih dana kupuje više deviza na međubankarskom deviznom tržištu, što posledično gura kurs naviše, piše „Blic“.

Srbija

Izvor: Blic

Četvrtak, 20.05.2010.

03:36

Default images

Poznavaoci prilika na tržištu kažu da ima indicija da je devize u većoj količini kupovala i Naftna industrija Srbije.

“Banka s grčkim kapitalom je to činila za svoje klijente rezidente i za nerezidente, strance koji su i ranije kupovali trezorske zapise u dinarima, pa su se zbog slabljenja dinara uspaničili i rešili da se povuku iz dinarskih pozicija ”, kaže izvor lista.

Pretpostavka je da su grčke kompanije koje posluju u Srbiji među klijentima banke koji su kupovali devize, i da one sada, upravo zbog krize u Grčkoj, žele da se povuku iz dinarskih transakcija i pređu u evro.

Prema Zakonu o deviznom poslovanju, nerezidenti, odnosno stranci imaju mogućnost da učestvuju u kupovini dugoročnih hartija od vrednosti, u koje spadaju trezorski zapisi na rok dospeća od 18 meseci.

Oni iz tih hartija mogu da „izađu“ prodajom i pre isteka godinu i po dana, a upravo to su neki i učinili.

“Moguće je i da su banke donele odluku da zaštite kapital od rizika. Poznato je da je kapital banaka u dinarima, ali postoji mogućnost i da on bude u čvrstoj valuti”, objašnjava sagovornik lista.

Prethodnog dana, Diana Dragutinović, ministarka finansija je potvrdila da dinar obaraju špekulanti i dodala da Narodna banka Srbije ima dovoljno deviznih rezervi kojima može u budućnosti da spreči nagle promene kursa koje su posledica špekulativnih udara.

NBS: Vrednost dinara je odraz naše ekonomije

Kao špekulativna radnja u negativnom smislu, kako su objasnili u Narodnoj banci Srbije, doživljava se tržišno ponašanje učesnika na finansijskom tržištu, koji pokazuju manju spremnost da preuzimaju rizik kako u regionu, tako i u Srbiji, u vremenima turbulencija.

“Pomenuti oprez investitora odražava se na manji priliv kapitala i depresijacijske pritiske na valute u regionu. Do manje spremnosti za preuzimanje rizika dolazi zbog neizvesnosti u pogledu toga kako će sporiji oporavak evrozone uticati na izvozne perspektive našeg regiona. Ovo je u najvećoj meri opredelilo veću tražnju za devizama u poslednjih nekoliko dana, kada je dinar oslabio oko 1,7 odsto. Istovremeno, valute u regionu su depresirale nešto više, poljski zlot oko tri odsto, a mađarska forinta oko 4,6 odsto”, kažu u Narodnoj banci.

U centralnoj banci navode da je dugoročno posmatrano, vrednost dinara odraz sposobnosti naše ekonomije da se prilagodi dugoročno održivom modelu ekonomskog rasta.

“Što je prilagođavanje održivom modelu rasta putem strukturnih promena u Srbiji uspešnije, to će manje biti potrebe za prilagođavanjem putem kursa. Kao i do sada NBS će koristiti svoje dovoljno visoke devizne rezerve da spreči preterane dnevne oscilacije kursa i obezbedi nesmetano funkcionisanje ponude i tražnje na deviznom tržištu, bilo da su pred nama periodi slabljenja ili jačanja”, ocenjuju u Narodnoj banci Srbije

Ekonomisti smatraju da nema špekulacija

I ekonomisti smatraju da špekulativnih radnji nema u ovom trenutku. Tako, ocenjuje se da je slabljenje domaće valute posledica malog priliva kapitala s jedne strane i velike potražnje za devizama, s druge strane.

“Ne vidim nijedan faktor koji bi mogao da značajnije stabilizuje kretanje kursa do prodaje “Telekoma”, ističe Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta i dodaje da će čak i prodaja ove kompanije “imati pozitivnog efekta na kurs možda samo nekoliko meseci i nakon toga biće iscrpljena”.

Goran Nikolić, saradnik Instituta za evropske studije, kaže da špekulanti nisu oni koji love u mutnom, već je prirodno da bankari i drugi učesnici na tržištu zarađuju na svojim očekivanjima.

“ I kad je kotaža, odnosno razlika između kupovnog i prodajnog kursa veća, oni su uzdržani. Sada je ta razlika svega dvadesetak para i to otvara prostor špekulantima za zaradu”, objašnjava Nikolić.

I Miroslav Zdravković, urednik sajta Ekonomija.org, smatra da je poslednje slabljenje dinara uzrok spekulativnih očekivanja.

“ Nekonkurentnost naše privrede, koja se često navodi kao uzrok za slabljenje dinara nije od juče. Ne traje to dva, pet ili sedam dana, već je to naš hronični problem. I ne može to biti uzrok naglog dnevnog skoka evra. Odgovor na pitanje šta je uzrokovalo poslednje slabljenje dinara dala je ministarka Diana Dragutinović”, uveren je Zdravković koji, inače očekuje da će se tržište za nekoliko dana smiriti.

Dinar može da oslabi najmanje 4-5 procenata

“Treba očekivati da dinar oslabi najmanje za četiri do pet procenata," smatra Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i dodaje da “ Vlada i Narodna banka Srbije ne smeju dozvoliti veći pad dinara”.

“Razlika inflacije u Srbiji i inflacije u evrozoni je procenat koji govori koliko mora da padne nacionalna valuta, tako da je od četiri do pet odsto normalno očekivati. Slabljenje dinara je očekivano jer je naša privreda slabo konkurentna privreda, a sa druge strane nema ozbiljnih signala da će država smanjiti javnu potrošnju niti privući značajnu količinu investicija”, ocenjuje Đukić.

“Na međubankarskom deviznom tržištu, veoma je mali promet, od nekoliko miliona do 20 miliona evra dnevno, dok je godinu dana ranije to bilo od 130 do 160 miliona evra”, kaže Goran Nikolić, ekonomista.

I zaista, od 30. septembra 2008. godine pa do juče dinar je oslabio za čak 30 odsto. Za razliku od poljskog zlota (pad od 17,5 odsto), rumunskog leja (12,36), mađarske forinte (14,15), češke krune (3,63 odsto). Hrvatska kuna, na primer, krizu je pregurala sa padom od nepunih dva odsto, dok je makedonski denar pao za nešto malo više od pola procenta.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

32 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: