On kaže da u našoj zemlji uskoro bi mogla da bude otvorena i ispostava najvećeg nemačkog istraživačkog centra Fraunhofer, koji zapošljava više od 14.000 istraživača u 80 filijala u toj zemlji.
Ističući da je Nemačka najveća naučna sila Evrope, Đelić je rekao da bi istraživanja u Srbiji bila fokusirana u domenu informatike i biomedicine, ukazujući da je dogovoreno da Srbija ubuduće, jednim delom učestvuje i u nemačkom projektu za proizvodnju baterija, koje bi trebalo da omoguće razvoj električnih automobila.
„Biće još i drugih inicijativa, ali veoma je važno to što je Nemačka sada prepoznala Srbiju kao jednu malu, ali ambicioznu zemlju u domenu nauke i tehnologije“, rekao je Đelić i dodao da
budućnost Srbije mora biti privlačenje velikih tehnoloških kompanija.
"Nemačka ima na hiljade takvih kompanija i veoma je bitno da umesto da izvozimo pametne ljude u Nemačku, da izvozimo pametne srpsko-nemačke proizvode iz Srbije“, kaže potpredsednik Vlade Srbije.
Vlada Srbije je, prema njegovim rečima, povećala budžet za nauku, koji sada godišnje iznosi 120 miliona evra i planira da deo bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji se izdvaja za nauku, do 2015. godine bude, sa sadašnjih 0,3 povećan na jedan procenat, a do 2020. na čak dva odsto.
Zahvaljujući aranžmanima sa Evropskom investicionom bankom, koji su potpisani u martu ove godine, u sledećih pet godina biće izdvojeno i 500 miliona evra za naučnu i tehnološku infrastrukturu Srbije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 15
Pogledaj komentare