Jedan radnik izdržava petoro ljudi

Jedan zaposleni u našem privrednom sektoru, koliko god radio, izdržava 1,6 penzionera, jednog nezaposlenog i dve mlade osobe do 15 godina starosti.

Srbija

Izvor: Politika

Utorak, 04.05.2010.

08:57

Default images

Dakle, jedan zaposleni izdržava 4,6 duša. Nekada je taj odnos bio potpuno obrnut, ali od sećanja se ne živi, kaže prof. dr Slobodan Komazec povodom najavljene reforme poreskog, pa i budžetskog sistema u Srbiji, koji, kako reče, mora da pođe od onoga što imamo, a ne od onoga šta nam treba da bismo potrošili.

Broj penzionera u Srbiji, upozorava sagovornik, porastao je u poslednjih osam godina za oko 560.000, a nezaposlenih u privredi za 423.000. Eto još jednog, novog miliona izdržavanih.

Budžet države ušao u budžetsku krizu koja će se samo zaoštriti u 2010. zbog niske stope privrednog rasta, relativno sve manjih prihoda i teškog i sporog smanjivanja javnih rashoda.

U traženju rešenja, po njemu, ne treba mnogo lutati. Fiskalni sektor svojim prihodima, rashodima, javnim dugom, kamatama, emisijom novca i kredita za pokriće budžetskog deficita postao je najsnažnija poluga razvoja, raspodele, stabilizacije, ali i oštrih sukoba interesa oko preraspodele budžetskih sredstava. Narastanje minusnog salda budžeta u poslednje tri godine, uz pravu eksploziju deficita u 2009, zahteva smanjivanje javne potrošnje, posebno ličnih i socijalnih izdataka, ali i velike dileme gde i kako povećati prihode, a to nije lako s posrnulom privredom i sve manjim brojem onih koji rade.

Kriza javnih finansija raste kao kvasac već niz godina sa sve većim budžetskim deficitom. S tim se suočavamo još od 2005. Zvanični deficit u 2009. bio je 121,4 milijarde dinara ili 4,3 odsto BDP. Kada se, međutim, uključe svi izdaci iz budžeta, redovni i drugi javni izdaci, deficit se penje na 289,5 milijardi dinara, a to je već 10,1 procenat BDP.

Manjak redovnih prihoda u budžetu sve je veći, tako da država mora da traži dodatne izvore sredstava ili da se dodatno zadužuje. To se odnosi, pre svega, na domaće kredite kod poslovnih banaka, inostrano zaduživanje, a po mogućnosti prodajom, privatizacijom preostalih javnih preduzeća.

Drugih, zdravih izvora nema, upozorava Komazec i primećuje da smo, bar privremeno, lanjski budžetski deficit „ispeglali” privatizacionim prihodima od 39,8, domaćim bankarskim zajmovima 243,2 i inostranim zaduženjem od 47,6 milijardi dinara. To je ukupno 330,6 milijardi dinara, odnosno 3,7 milijardi evra ili 5,4 milijarde dolara. Bez tolikog zaduživanja već bi nastala budžetska kriza, kaže Komazec.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: