U toku je gradnja novog mosta preko Save, generalna obnova Bulevara kralja Aleksandra i izgradnja petlje Careva ćuprija, a počeli su i dugo očekivani radovi na stanici „Prokop” gde grad finansira izgradnju dva koloseka neophodna za funkcionisanje gradske železnice.
On navodi da na radovima u Bulevaru kralja Aleksandra izvođači poštuju generalnu dinamiku. „Radi se od osam do 22 časa. Na ulici je svakodnevno više od 70 teških mašina i oko 350 radnika. Naš uslov je bio da se radi kvalitetno i ubrzano, da se ne bi dogodilo da za godinu dana moramo da otvaramo ulicu jer je neka cev pukla“, kaže Bijelić.
„Prvi planirani rok za obnovu Bulevara bio je više od godinu i po dana, što je bilo prihvatljivo i za Evropsku investicionu banku. Na naše insistiranje rok je skraćen na šest meseci, čime ćemo obezbediti da kompletna rekonstrukcija Bulevara kralja Aleksandra bude završena do 1. septembra. Posle tog roka biće zasađen i nov drvored“, objašnjava on.
Bijelić naglašava da je „Gazela najvažniji most u gradu koji, nažalost, nije u našoj nadležnosti, ali zainteresovani smo kako će rekonstrukcija da izgleda, jer ga u najvećoj meri koriste Beograđani“.
On kaže i da će grad pokušati da nametne ozbiljnu dinamiku radova kao na brojnim gradskim gradilištima. „Za nas je apsolutno neprihvatljivo da se na Gazeli radi po ’skraćenom radnom vremenu’. Tražićemo danonoćno radno vreme i maksimalnu iskorišćenost kapaciteta“, napominje Bijelić.
Gradski menadžer navodi da je Beograd ispunio sve obaveze prema žiteljima bivšeg kartonskog naselja ispod Gazele, ali dodaje da grad ne prihvata „ucene koje su se mogle čuti sporadično proteklih meseci, jer je najvažnije da socijalizujemo te ljude i omogućimo deci da krenu u obdanište i školu, da im stvorimo budućnost“.
„Spremni smo da ponudimo onima koji su građani prestonice da učestvuju na konkursu za dobijanje socijalnih stanova, kao i svi drugi socijalno ugroženi sugrađani“, kaže on.
Bijelić objašnjava interes grada da finansira izgradnju koloseka 5 i 6 na stanici Prokop idejom da žitelji prestonice više koriste železnicu kao pouzdan vid prevoza.
„Prva faza funkcionisaće od Zemuna do Pančevačkog mosta kao nezavisan sistem. Grad finansira ceo projekat, a Železnice imaju obavezu da sistem bude u funkciji od 1. januara 2011. godine“, kaže on i dodaje da je Prokop jedan od velikih gradskih projekata koji smo pokrenuli 2009. godine kada smo potpisali prvi ugovor sa Železnicama Srbije.
Most kod Ade najveći projekat u Beogradu
Izgradnja mosta preko Save je najveći projekat u Beogradu, kaže on i dodaje da je rok za završetak mosta kraj 2011. godine, kao i da je siguran da će rok biti ispoštovan.
On navodi da „nema mogućnosti velikog ubrzavanja radova jer je tehnologija gradnje takva da ne može da se skrati. Visina pilona je sada iznad 65 metara i već je najveća građevina u gradu. Na putu ka Beogradu iz Hamburga su novi čelični delovi koji bi trebalo da do kraja aprila počnu da se ugrađuju“.
„Verujem da će do sredine ili kraja maja most sa čukaričke strane biti uveliko formiran“, kaže on i dodaje da se sa novobeogradske strane mosta trenutno pobijaju šipovi.
„Kada je reč o pristupnim saobraćajnicama, taj deo projekta smo podelili u nekoliko faza. Prva faza je završetak petlje na početku Ulice Jurija Gagarina i izgradnja saobraćajne rampe koja će se spuštati na ulicu. Predviđeno je da radovi počnu ove godine. Očekujem da ćemo do kraja maja raspisati tender za izvođača za petlju Jurija Gagarina po uslovima EIB-a“, objašnjava gradski menadžer.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Države G7 planiraju da od zamrznute ruske imovine prikupljaju sredstva za Ukrajinu, ali se pitaju da li konfiskovanjem te imovine, prihodima od te imovine ili korišćenjem nje kao zaloga za kredit.
Litvanski poslanici su juče usvojili amandmane koji će olakšati velikim lokalnim i zapadnim proizvođačima, da brže i lakše grade fabrike u toj baltičkoj zemlji, prenosi javni servis LRT.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Turske banke su pojačale kontrolu prilikom otvaranja ličnih računa za građane Rusije, rekao je anonimni izvor u jednoj od turskih privatnih kreditnih institucija za RIA Novosti.
Komentari 116
Pogledaj komentare