EBRD u februaru dolazi zbog Gazele

Jedan od glavnih mostova u Beogradu, popularna Gazela, počeo je poslednjih dana da pokazuje da o njemu niko ne brine već 40 godina i da je sanacija neophodna.

Srbija

Izvor: B92

Petak, 29.01.2010.

15:11

Default images

Pojavila se naprslina na glavnom nosaču, čija sanacija će trajati 15 dana, a nadležni se slažu da je problem što most nije održavan. Ovakvu situaciju mogla je da spreči i dugonajavljivanja rekonstrukcija mosta, za koju se još ne zna kad će početi.

Čeka se Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja treba da odobri 33 miliona evra u tu svrhu. Direktor Puteva Srbije Zoran Drobnjak je u petak rekao da će 11. februara direktora Evropske banke za obnovu i razvoj pokušati da ubedi da "ubedi bord direktora da nam taj kredit odobre samo zato što je Gazela u takvom stanju i jer treba što pre vršiti sanaciju”.

Iz Evropske banke za obnovu i razvoj je za B92 u međuvremenu potvrđeno da će predstavnici njene misije početkom februara sa nadležnima u Beogradu pregovarati o konačnom odobravanju kredita za rekonstrukciju mosta. Bojana Todorovska iz EBRD-a objašnjava da će delegacija te banke početkom februara pregovarati o odobravanju sredstava.

"Konačna misija EBRD obaviće se početkom februara i uključiće sastanke sa predstavnicima grada Beograda i Ministrastva za rad i socijalnu politiku. Zaključci sa sastanka će odmah biti predstavljeni menadžemntu Evropske investicione banke i EBRD na odobrenje”, rekla je Todorovska.

Direktor Puteva Srbije je kazao da bi prva, velika "rekonstrukcija mosta Gazela mogla da počne u martu", ali je istakao da sve zavisi od odluke borda direktora banke kreditora koji se održava krajem februara. On je kazao da će rekonstrukcija koštati ukupno 60 miliona evra, a planirano je da traje 22 meseca.

Drobnjak objašnjava da “sredstva postoje, ali je problem akcioni plan, jer Evropska banka ne dozvoljava da se počna sa poslom dok se ne reši pitanje raseljavanja Roma. Treba još da se, po njihovom nalogu, urade objekti od čvrstog materijala gde su raseljeni Romi”. Plan predviđa raseljavanje porodica iz nehigijenskog naselja ispod Gazele. Porodice su raseljene, ali to nije dovoljno, jer EBRD ima još nekih uslova. Ipak, Bojana Todorovska iz EBRD–a nije mogla da precizira o čemu je reč.

“Grad Beograd je u obavezi da pripremi plan akcije raseljavanja u skladu sa međunarodnim standardima koji su obezbeđeni uz tehničku podršku vlade Velike Britanije. U principu, raseljenim licima treba obezbediti barem minimalne uslove, uz obezbeđenje osnovnih socijalnih potreba, uključujući zdravstvenu zaštitu, obrazovanje dece, smeštaj itd. Grad Beograd je obavio dobar posao i većina ovih pitanja je već rešena. Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj blisko sarađuju sa gradskim i državnim vlastima kako bi se obezbedilo ispunjenje ostalih uslova”, kaže ona.

Most Gazela je jedan od ključnih mostova u Beogradu i povezuje stari i novi Beograd. Po godinama je medju najmladjima, jer su ostali, poput Pančevačkog i Brankovog, gradjeni još pre drugog svetskog rata.

Do dana današnjeg, most Gazela nijednom nije obnavljan. I direktor Mostogradnje Branislav Knežević i direktor saobraćajnog instituta CIP Milutin Ignjatović slažu se da je glavni uzrok ovakvih problema neodržavanje. “Most sigurno nije održavan onako kako je on sam po sebi zahtevao, on čak nije nijedanput ofarban u krajnoj liniji u ovih 40 godina, ali je i pitanje da li je imalo sredstava za njegovo održavanje“, kaže Knežević.

Direktor CIP-a Milutin Ignjatović kaže da “pošto je sada zimski period i mostovi se posipaju solju, normalno da i asflat strada, da strada i beton, ali posle toga, kad prođe zima, to sve treba da se ponovo obnovi, da nema udarnih rupa. Prema tome, i ograde i sve to što izgleda da je bezazleno, a može da bude opasno, sve mora da se obnovi nakon završenih snežnih padavina i posipanja solju”.

Predsednik Inženjerske komore Srbije Dragoslav Šumarac kaže da je on još 2003., dok je bio ministar građevine, ukazivao na oštećenja na mostu Gazela i da od tada ništa nije preduzeto. On je naveo da je sada poslednji trenutak da se realizuje kredit sa Evropskom investicionom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od ukupno oko 60 miliona evra.

"Mislim da je sada obaveza pre svega na ministru za infrastrukturu Milutinu Mrkonjiću da svakodnvenim kontaktima sa bankama urgira da se dobiju ta sredstva, jer je sva procedura obavljena, odnosno, Grad je ispunio sve uslove time što je raselio nehigijensko naselje", istakao je Šumarac.

Sanacija, a ne rekonstrukcija

Stručnjaci naglašavaju i da, osim toga što je Gazela već decenijama preopterećena saobraćajem, ali i zapuštena, takav most nije bio odgovarajuće arhitektonsko rešenje za ravničarski predeo u kojem je građen. Prema rečima člana Inžinjerske akademije Ljube Kostića, prilikom izgradnje više se vodilo računa o atraktivnosti, a mnogo manje o funkcionalnosti.

On naglašava da je jedan od osnovnih propusta to što Gazela nema stubove u vodi, što prilično utiče na stabilnost mosta i dodaje da je sada potrebna ozbiljna rekonstrukcija, a ne sanacija. "Mislim da je pod saobraćajem jako teško raditi. Bilo bi idealno da se zatvori saobraćaj, ali ako to ne može, onda bi trebalo da se, sa uzvodne i nizvodne strane, doda potpuno nova konstrukcija drugog tipa mosta, kao što je to nekad bio slučaj sa Brankovim mostom”, kaže Kostić.

"Svi smo zainteresovani da stanje beogradskih mostova pređe u ruke stručnjaka a ne da to uglavnom pokriva politika. Grade se novi mostovi iz političkih razkoga, pravi se simbol grada a ne radi se na tome da ovo što imamo osposobimo, ojačamo, revitalizujemo i osiguramo", smatra on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

24 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: