Cena mesa je za 40 odsto niža u Mađarskoj nego u Srbiji, a nekih roba i upola, pa sve više raste šverc i prodaja na crno prehrambene i druge robe iz te zemlje.
Subotica i Segedin, dva grada u dvema državama, razdvojena svega desetak kilometara, pozornica su ovih dana veoma žive, ne baš legalne trgovine životnim namirnicama, u kojoj deblji kraj izvlače potrošači iz Subotice.
Reč je o švercu mesa i mesnih prerađevina koje dovitljivi trgovci iz Subotice donose iz Segedina da bi tu robu prodavali svojim sugradjanima po daleko višim cenama. Meso je u Evropskoj uniji, pa dakle i u Mađarskoj, jeftinije za više od 40 odsto, a ima i robe koja je s one strane naše granice jeftinija više nego dvostruko.
Ekonomski analitičari kažu da je to posledica globalne krize koja je zahvatila celu planetu, pa i Evropsku uniju. Građani jednostavno nemaju više para da troše kao nekad, pa su proizvođači i trgovci primorani da im se "dodvoravaju" drastičnim smanjenjem cena.
U Nemačkoj, Francuskoj, Italiji i drugim većim članicama EU se zato već govori o deflaciji. Srbija, pak, ide kao i obično mimo sveta, pa se zato kod nas cene kreću u suprotnom pravcu, iako je problem kupovne (ne)moći i ovde isti kao i u EU.
Bilo kako bilo, disparitet cena je na prostoru od svega 10 kilometara naveo mnoge naše građane da ovih dana žestoko navale na mađarski konzulat u Subotici i traže vize.
U Subotici, masovne "ture za šverc" ponovo su oživele već gotovo zamrli ovdašnji "buvljak", gde su sada otvorene posebne, veletrgovinske mesare. Slika je ista kao u "normalnim" mesarama, a razlika je u cenama i te kakva.
Pri tom je posebno zanimljivo da je švercovano meso, iako znatno skuplje nego u Mađarskoj, još uvek drastično jeftinije nego u "običnim" subotičkim radnjama.
Minus osam stepeni, koliko je pre neki dan zabeleženo u Subotici, nije smetalo ni prodavcima ni kupcima - i jedni i drugi su zadovoljno trljali ruke.
Prodavci su zadovoljni zato što su dobro zaradili, a ni kupci nisu nezadovoljni jer su dosta uštedeli na nižoj ceni mesa, mesnih preradjevina i konzervi - tunjevine, neskafea, raznih vrsta soka, kompota i povrća pristiglog iz EU preko Mađarske.
Dimljena plećka, koja u subotičkim mesarama staje 520 dinara, u Mađarskoj se prodaje za 340 dinara, a na subotičkom "buvljaku" 400 dinara po kilogramu.
Pečenica je u subotičkim mesarama 900 dinara po kilogramu, u Segedrinu 420, a na subotičkom "buvljaku" 560 dinara.
Mađarski kulen je u ovom trenutku najtraženija roba, pa se u našim mesarama prodaje za 880 dinara, dok u Segedinu košta 400 dinara. Kilogram plećke u našim mesarama je 360 dinara, a but oko 500 dinara, a kod suseda 180 i 280 dinara.
Većina trgovaca na "buvljaku" uopšte nema prilike da pravi zalihe, jer im kupci sve "otimaju", unapred naručujući robu koja tek treba da stigne iz Segedina.
U Mađarskoj je česta i promotivna ili akcijske prodaja mesa, što znači po još nižim cenama od uobičajenih. Takva prodaja omogućava trgovcima da zarade, a ni dobavljači ništa ne gube, jer zarade na porezu na dodatnu vrednost, koji im se odbija na granici. Tako, na primer, oni za 400 evra pazara dobiju 40 evra nazad.
Nezadovoljni su samo vlasnici "normalnih" mesara sa kojima smo ovih dana razgovarali - zato što im je, zbog konkurencije "buvljaka", pao promet.
Vlasnici najvećih subotičkih mesara "Matijević" i "Bata Kole" kažu da kriza tera narod iz mesara na tezge gde je jeftinije.
Zašto je, međutim, meso upola jeftinije u Mađarskoj? Na to pitanje subotički mesari nemaju pravi odgovor, ali tvrde da švercovano meso stiže do nas po nižoj ceni zato što se pri tom krše mnogi propisi, poput pregleda veterinara, na primer!
U to je, međutim, teško poverovati jer se zna koliko su propisi EU strogi u svim domenima poljoprivrede.
Naši mesari brane cenu mesa i tvrdnjom da srpska država ne čini ništa za spas ugroženog stočnog fonda. Njima se, kažu, ne isplati da prodaju jeftinije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Države G7 planiraju da od zamrznute ruske imovine prikupljaju sredstva za Ukrajinu, ali se pitaju da li konfiskovanjem te imovine, prihodima od te imovine ili korišćenjem nje kao zaloga za kredit.
Litvanski poslanici su juče usvojili amandmane koji će olakšati velikim lokalnim i zapadnim proizvođačima, da brže i lakše grade fabrike u toj baltičkoj zemlji, prenosi javni servis LRT.
"Zidovi od krokodilske kože, stolica košta kao dobar automobil, kuhinjski aparati koji vrede kao stan u centru Beograda", glasi oglas za stan od 125 kvadrata u kuli West 65 na Novom Beogradu.
Narodna Skupština Republike Srbije, Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, Udruženje poslovnih žena Srbije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj, svečano su obeležili Međunarodni dan devojčica u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Turske banke su pojačale kontrolu prilikom otvaranja ličnih računa za građane Rusije, rekao je anonimni izvor u jednoj od turskih privatnih kreditnih institucija za RIA Novosti.
Komentari 39
Pogledaj komentare