Misliti i o socijalnom paketu mera

Paket mera Vlade za podsticaj privredi je kratkoročno rešenje i treba razmišljati o zaštiti najsiromašnjih slojeva stanovištva od negativnih efekata krize.

Srbija

Izvor: Beta, Tanjug

Četvrtak, 12.02.2009.

08:25

Default images

Jedan od učesnika na skupu skupu "Mogući odgovori na svetsku ekonomsku krizu", potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kažeda će vlada delovati tako da obezbedi makroekonomsku stabilnost i održi privrednu aktivnost u Srbiji, dok su ekonomisti upozorili da država ne bi trebalo da se previše meša u privredne tokove.

Đelić je kazao da će vlada uložiti napore da ne dođe do socijalnog raslojavanja i dodao da je Vlada unapred razmišljala o posledicama krize, zbog čega je prva u regionu sklopila aranžman sa MMF-om, koji može biti proširen dodatnom podrškom.

On je ukazao da će se vlada truditi da zadrži investitore koji već posluju u Srbiji i da stvori uslove da manja potražnja ne uslovi smanjenje njihove aktivnosti.

Savetnik premijera Srbije za ekonomska pitanja Jurij Bajec kaže da će paket mera koji je pripremila vlada dati rezultate, ali i naglasio da taj program "ne može da zadire dublje u pitanje reforme ekonomskog sistema". "Ne stižemo da pokrećemo fundamentalne reforme. Opet smo u situaciji da se kratkoročno borimo protiv krize", rekao je Bajec.

On je naveo da je prvenstvena namena vladinog paketa od oko 122 milijarde dinara obezbeđenje tekuće ekonomske aktivnosti privrede i očuvanje zaposlenosti i podsetio da i dalje kao jedan od glavnih strukturnih problema privrede ostaje reforma javnog sektora.

Tu je još i spoljnotrgovinski debalans koji je između ostalog posledica toga što privreda nije izvozno orijentisana, odnosno činjenice da se učesće izvoza u ukupnom bruto domaćem proizvodu kreće oko 28 odsto, smatra Bajec.

Bajec je podsetio i da je paket mera vlade, pre svega, struktuiran tako što bi se podsticala 'ponuda' u privredi zemlje, a da je podsticanje tražnje zahvaćeno samo jednim delom.

On je zaključio da se, kada se imaju i vidu privredna kretanja u 2008. godini i preduzete mere Vlade, nameće osećaj da će Srbija doživeti "blaži udar" ekonomske krize i dodao da bi jedan od krajnjih rezultata Vladinih mera trebalo da bude ublažavanje privrednog pada.

Predsednik Upravnog odbora "Sosijete ženeral banke" Goran Pitić ocenio je da postoji velika opasnost da država predloženim paketom mera pređe granicu mešanja u privredu, što ne treba da bude njena uloga.

Pitić je kazao da je vlada imala šansu da izađe sa celovitim paketom mera u kome bi iznela pitanje konkurentnosti srpske privrede, restrukturiranja državne uprave, ističući da je ovo prvenstveno kriza poverenja i kriza institucija.
On je naglasio da bi Srbija trebalo da racionalizuje administraciju, uspostavi normalan rad parlamenta i ojača nezavisna regulatorna tela kao što su Državna revizorska institucija, Komisija za hartije od vrednosti, Agencija za borbu protiv korupcije.

Ekonomista Danilo Šuković je istakao da je za Srbiju ključno pitanje šta su "unutrašnji generatori krize" i zašto nisu započete fundamentalne ekonomske reforme. On je dodao da je zapostavljena socijalna politika, kako da efekti krize što manje pogode siromašne građane.

Šuković je ocenio da je subvencionisanje kamatne stope, predviđeno vladinim paketom mera, "anahrona i realsocijalistička mera", pošto je kamata cena novca i uspostavlja se na tržištu.

Profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu Miodrag Zec objašnjava da je osnovni problem Srbije odsustvo reforme i to što "Srbija spolja finansira izostanak tih promena". Ako se već razmišlja o sprečavanju socijalnog raslojavanja stanovništva, onda je trebalo ići u pravcu oslobađanja plaćanja poreza na imovinu i poreza na lični dohodak, kazao je Zec.

On je naveo da je čudno i to što svi govore o tome da je bankarski sistem dobar, pa se postavlja pitanje "ako su tako dobre, što se država pojavljuje u kreditnoj funkciji".

Bivši ministar privrede Aleksandar Vlahović je ocenio da je za sprovođenje vladinih mera u uslovima ekonomske krize bitno razjasniti koliki je institucionalni kapacitet države. Prema njegovim rečima, to je bitno razjasniti naročito kada je reč o potrošnji budžetskih sredstava namenjenih kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu.

Vlahović smatra, takođe, da je država preskupa i da treba razmišljati o daljem smanjenju administracije. "Smanjenjem javnih rashoda za samo dva odsto obezbedilo bi se 800 miliona evra dodatnih sredstava", rekao je Vlahović i dodao da bi ta sredstva, takođe, mogla biti iskorišćena za podsticaj privrede.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: