8. januar 2009. |
10:23
| Izvor: B92, Beta, Tanjug
Beograd --
Predsednik i premijer Srbije Boris Tadić i Mirko Cvetković razgovaraće sutra sa predstavnicima sindikata i privrednika o posledicama svetske ekonomske krize.
Na tom sastanku bi, kako je najavio Tadić, trebalo da se nađu načini za prevazilaženje poslednica svetske ekonomske krize na Srbiju, a predsednik Saveza samostalnog sindikata Srbije Ljubisav Orbović očekuje da bi to trebalo da bude još jedna prilika da se prevaziđu razlike oko primene proširenog dejstva Opšteg kolektivnog ugovora.
"Mi očekujemo da će doći do nastavka razgovora. Lično smatram da smo bili dosta blizu da taj kolektivni ugovor zaživi, ali ako ne dođe do rešenja u narednim danima, mi se spremamo, sa kolegama iz UGS Nezavisnost, na proteste, kako bismo izvršili pritisak”, rekao je Orbović.
Član Predsedništva SS-a i predsednik Samostalnog sindikata metalaca Zoran Vujović je rekao da ima načina da se iz svake, pa i ove situacije izađe na zakonit način, kao i da je neprimenjivanje proširenog dejstva ugovora od 1. januara 2009. godine nezakonito.
Vujović objašnjava da je OKU ugovor posebne vrste, jer se odnosi na sve zaposlene, ali ne i na sve poslodavce. Zato se, naveo je, pribeglo potpisivanju njegovog proširenog dejstva.
Prošireno dejstvo OKU-a znači da je do 1. januara 2009. godine taj ugovor trebalo da se odnosi na sve poslodavce u Srbiji, a ne samo na one koji su bili članovi UPS-a u trenutku kada je on potpisan, krajem aprila prošle godine, precizirao je on.
Ljajić: Kompromis je moguć
S druge strane, ministar za rad i socijalnu politiku Rasim Ljajić, najavio je nastavak dijaloga sa sindikatima i poslodavcima i rekao je da je uveren da je kompromis moguć.
“Sigurno je da će premijer Cvetković uputiti poziv svim socijalnim partnerima na nastavak dijaloga, na traženje rešenja iz ove situacije koja nikom ne odgovara – ni Vladi, ni poslodavcima, ni sindikatima. To kompromisno rešenje mora da uvaži interese svih socijalnih partnera, ali i realnosti koje postoje u zemlji”, kaže Ljajić.
Opšti kolektivni ugovor potpisan je posle tri godine pregovora 29. aprila 2008, a Aneks o njegovom proširenom dejstvu početkom novembra. Tada je dogovoreno da se, zbog nadolazeće svetske ekonomske krize, Socijalno ekonomski savet izjasni o tome ima li novca za isplate predviđene ovim dokmentima. Prema utvrđenim paritetima naknade za regres i topli obrok iznosile bi oko sedam hiljada dinara mesečo po radniku i bile bi obaveza svih poslodavaca, uključujući državu. Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta 26. decembra 2008. Unija poslodavaca Srbije istupila je iz Ugovora pošto sindikati nisu prihvatili njen predlog da se zbog krize na godinu dana odloži primena kompletnog ugovora. Predstavnici Sindikata Nezavisnost SSSS najavili su tužbu i štrajkove ako Unija i Vlada ne poštuju Ugovor.
Ljajić je ocenio da socijalni partneri u Srbiji imaju tri važne teme za dogovor, a prva je kako upotpuniti pravni vakuum, nastao jednostranim istupanjem Unije poslodavaca iz Opšteg kolektivnog ugovora, čime je taj dokument stavljen van snage.
Ministar je podsetio da je u prethodnim razgovorima o primeni Ugovora i njegovom proširenom dejstvu, Vlada predlagala primenu njegovih "nespornih odredaba koje ne iziskuju finansijske obaveze države, a da onda počnemo sa postepenom primenom drugih odredaba kada se za to steknu finansijski uslovi", što su sindikati odbili.
On je ponovio uverenje da je socijalni dijalog moguće vratiti u normalan kolosek i naveo da je i Vladi i sindikatima i poslodavcima zajedničko opredeljenje za očuvanje radnih mesta.
"Jedan od razloga zašto smo stavili van snage Opšti kolektivni ugovor, nakon što je Unija poslodavaca izašla iz tog procesa, bila je najava da neki poslodavci neće moći da izdrže teret obaveza predviđenih ugovorom i da bi to oni mogli da iskoriste kao izgovor u prvim mesecima ove godine da otpuste radnike, pravdajući to činjenicom da ne mogu plate povećati za 20 odsto koliko je predviđeno ugovorom", kazao je Ljajić.
Kao preostale prioritete razgovora Ljajić je naveo socijalni pakt za ublažavanje efekata ekonomske krize, ali i izmene Zakona o radu.
Najugroženiji gradovi u kojima toplane ne mogu da koriste mazut su Kikinda, Bečej, Beočin, Novi Sad, Pančevo, Velika Plana, Kovin, Jagodina i deo Čačka.
Potrošnja električne energije u Srbiji danas će dostići 147 miliona kilovat časova, što je šest miliona kilovat sati više nego prethodnog dana, saopštio je EPS.
U farmaceutskoj kompaniji Hemofarm kažu da zbog nedostatka gasa ne mogu da pokrenu proizvodnju lekova u fabrici u Vršcu,ali da to neće izazvati nestašicu lekova
Indeksi Beogradske berze nastavili su pad, pa je indeks najlikvidnijih hartija Belex15 nazadovao za 1,40 odsto, a opšti indeks Belexline za 1,03 procenata.
Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Vladimir Ilić kaže da će zbog ekonomske krize tokom ove godine biti ili stagnacija ili blagi rast nezaposlenosti.
Agencija za privatizaciju sutra bi trebalo da objavi da li će ugovor sa vlasnikom Azotare Pančevo biti raskinut ili će biti produžen rok za izmirenje obaveza.
Radnici fabrike za proizvodnju delova za automobile Drekselmajer u Zrenjaninu danas će se vratiti na posao, posle jednomesečnog produženog kolektivnog odmora.
Zaposleni u Trajal korporaciji vratiće se na posao 12. januara, kada bi trebalo da počne proizvodnja u gumarskim fabrikama, koja je prekinuta sredinom novembra.
Srbija je potpuno ostala bez gasa, ali se očekuje da bi noćas mogla da počne isporuka manjih količina tog energenta, kaže član kriznog štaba vlade Dušan Mrakić.
Elektroprivreda Srbije saopštila je danas da svi proizvodni kapaciteti tog preduzeća rade punom snagom i proizvode dovoljno struje za sve potrebe u Srbiji.
Isporuka ruskog gasa Srbiji, koji preko Ukrajine i Mađarske stižu iz Rusije potpuno je prekinuta, saopštio je generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović.
Rast vrednosti investicionih jedinica imalo je 12 fondova, a pad od 1,27 odsto je imao samo fond Fima proaktiv, čija investiciona jedinca vredi 461,09 dinara.
Intervju
09. novembar 2009.
| Izvor: Ekonometar Krediti privredi i dalje “na kašičicu“ Treba stvarati uslove za ulazak većeg broja manjih grinfild ulaganja, za neku vrstu nove reindustrijalizacije zemlje i
...
Dalje