Svetska kriza utiče na Srbiju?

Srbija ne oseća značajnije posledice svetske finansijske krize, kaže premijer Mirko Cvetković, dok guverner NBS radovan Jelašić smatra da je kriza već u Srbiji.

Srbija

Izvor: B92, Tanjug

Sreda, 01.10.2008.

10:12

Default images

Cvetković je u intervjuu Rojtersu kaže da vlada prati dešavanja na svetskom tržištu i da Srbija za sada ne oseća značajne posledice krize. Međutim, guverner NBS Radovan Jelašić kaže da je kriza na međunarodnom tržištu već doprinela rastu referentne kamatne stope, smanjenju obima kredita i smanjenoj mogućnosti zaduživanja na međunarodnom finasijskom tržištu.

"Građani koji štede u bankama ne treba da povlače depozite, a oni koji vraćaju rate kredita ne treba da strepe jer je "bankarski sektor u Srbiji jedan od najlikvidnijih". Ukupna bilansna suma ovog sektora je oko 1.900 milijardi dinara, a skoro trećina tog novca je u gotovini, i to u obliku obavezne rezerve i repo hartija od vrednosti, izjavio je Radovan Jelašić, na godišnjoj konferenciji Rajfajzen banke.

Na pitanje da li se u ovom trenutku treba uzimati kredite, Jelašić je odgovorio da građani treba dobro da razmisle, ali i provere kakva je vlasnička struktura banka kao i likvidnost.

"Najbolji odgovor na svetsku finansijsku krizu je restriktivna monetarna i fiskalna politika. Takođe, bitno je da i bužet za iduću godinu bude restriktivan, ali i da se Vlada uradi nešto konkretno, a ne da se ponaša kao da je međunarodna kriza daleko od nas", smatra on.

Prema njegovim rečima kod sastavljanje budžeta za iduću godinu treba uraditi samo dva scenarija, realni i pesimistički. Za optimistički ove godinene nema mesta, kaže guverner.

Da je država ozbiljno počela da se bavi posledicama velike svetske finansijske krize na tržište Srbije možda je dobar pokazatelj i Izjava premijera Cvetkovića da je država forimirala i tim koji će nastaviti da na duži rok zajedno sa ekspertima za makroekonomiju pažljivo analizira razvoj svetske krize i njen mogući uticaj na privredu Srbije.

Prema njegovim rečima, na čelu tog tima su ministarka finansija Dijana Dragutinović i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić. Iako upitan šta će tim tačno raditi guverner Jelašić još uvek nije ni znao da je formiran, kao ni da je on u tom timu.
Član izvršnog odbora Rajfajzen banke Zoran Petrović je takođe upozorio da građani treba da dobro razmisle pre nego se zaduže. Kako je najavio u narednih nekoliko dana doći će do povećanja kamatnih stopa, ali nije želeo da prognozira koliko će to biti.

Ekonomski analitičari se slažu da guvernerom i smatraju da će se finansijska kriza u svetu odraziti i na Srbiju, pre svega kroz rast kamatnih stopa na kredite državi, stanovništvu i privredi, slabiji priliv stranih investicija i smanjenje interesovanja za privatizaciju.

Analitičari ocenjuju da uticaj svetske ekonomske krize na kretanja u Srbiji neće biti toliko dramatičan, kao što se to dešava u SAD i EU, ali će se to neminovno desiti kroz usporavanje privrednog rasta u našoj zemlji.

Stručni saradnik Privredne komore Srbije Goran Nikolić rekao je da će se finansijska kriza u svetu odraziti na manji priliv kapitala u Srbiju i to je neminovno, pri čemu će novac biti skup i za naše tržište, a pošto se ta kriza iz SAD preliva i na EU, ona će se u našoj zemlji osetiti preko manjeg priliva direktnih stranih investicija, pošto većina tih ulaganja dolazi iz Unije.

"Recesija, koja je već zahvatila EU, zahvatiće i Srbiju, pre svega, zato što je veliki deo domaćeg izvoza okrenut ka tržištu Unije i velika je verovatnoća da će srpski izvoz biti usporen", istakao je on i ocenio da će izvoz iz Srbije biti samo usporen, pošto ima dinamičan rast. Kriza u svetu uticaće i na rast kamata na dugoročne kredite u Srbiji, rekao je Nikolić i dodao da će banke pribeći povećanju marži na kredite koji su indeksirani u evrima i švajcarskim francima, zbog toga što su u porastu bazne kamate centralnih banaka u EU i Švajcarskoj.

Rast kamata kod domaćih banaka treba očekivati tek za nove kredite, a kod kredita koji se već otplaćuju zakonski nije moguće povećati, napomenuo je on.

Nikolić je objasnio da će se smanjeni priliv direktnih inveticija osetiti i kroz manju zainteresovanost stranih finansijera za privatizaciju u Srbiji, a oni koji žele da ulože u kupovinu društvenih preduzeća ponudiće nižu cenu i istakao primer tendera za "Jat ervejz", za koji se nije prijavila nijedna od stranih avio-kompanija.

Potkrepljujući tu svoju tvrdnju, Nikolić je ukazao na aktuelnu krizu grčke avio kompanije "Olimpik erlajnsa" i italijanske "Alitalije", koje su zapale u teškoće zbog dešavanja na svetskom finansijskom tržištu i rasta cene avio goriva (kerozina).

Ekonomski ekspert Dejan Šoškić izjavio je da će prvi efekat globalne finansijske krize biti povećana opreznost investitora za sva rizična ulaganja, pa i ulaganje u zemlje u tranziciji kao što je Srbija, a drugi efekat biće manja ponuda kapitala na svetskom tržištu, tako da će to podstaći rast kamata u svetu, a potom i u našoj zemlji.

"Rast kamatnih stopa i rast neizvesnosti kod investitora uticaće na to da će kapital iz inostranstva u Srbiju ulaziti manje i da će biti skuplji", istakao je Šoškić i dodao da to samo po sebi nije dobro, jer Srbija u priličnoj meri zavisi od priliva inostranog kapitala.

Šoškić je ukazao da smanjenje priliva stranog kapitala može da poremeti stabilnost kursa dinara i stabilnost cena na domaćem tržištu i podsetio da i priliv stranog kapitala omogućava Srbiji da pokrije ogromni deficit koji ima već godinama u trgovinskom bilansu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: