Gasovod Južni tok (ne) menja trasu?

Gasovod “Južni tok” neće menjati trasu da bi pre ulaska u Bugarsku, prošao kroz Tursku, i proćiće kroz Srbiju saopšteno je danas iz ruskog Gasproma.

Srbija

Izvor: B92

Utorak, 01.07.2008.

10:37

Default images

Iz te kompanije su tako demantovali pisanje srpskih medija o tome da se razmatra promena trase gasovoda, kako bi se uključila Turska i navode da se samo razmatra mogućnost da deo gasovoda koji se nalazi u moru može početi negde u blizini mesta gde Plavi potok počinje, pa potom ići preko Crnog mora i Bugarske.

Kako dodaju iz Gasproma, srpski mediji su pogrešno protumačili izjavu zamenika direktora Gasproma Sergeja Korovina i ističu da je već doneta odluka da trasa ide od Rusije do Bugarske, a odatle da ima dve grane - jednu ka Mađarskoj preko Srbije, a drugu ka Grčkoj.

List Politika objavio je danas da bi gasovod “Južni tok” mogao da promeni trasu i da pre ulaska u Bugarsku, pređe kroz Tursku, ali u svakom slučaju neće zaobići Srbiju, pozivajući se na reči Korovina.

Gas bi i ukoliko krene novom trasom, preko Turske, stigao u Srbiju u meri u kojoj budući pregovarači budu utvrdili kapacitet gasovoda. U ovom času reč je o 10 milijardi kubika gasa godišnje, navodi Politika.

Prema pisanju tog lista, Korovin je potvrdio da je bilo razgovora o eventualnoj promeni trase gasovoda, ističući da bi cevi zaista umesto prema Bugarskoj mogle da se okrenu ka Turskoj, povezavši se tako sa postojećim „Plavim potokom”. Cevi bi kao i u slučaju „Južnog toka” prošle ispod Crnog mora.

Ova trasa bi jedino mogla, nastavlja list, biti sporna zbog činjenice da bi predviđene količine od 30 milijardi kubika gasa godišnje, koliko je „Gasprom” planirao da propusti kroz „Južni tok”, mogle postati nedovoljne da zadovolje apetite svih potencijalnih potrošača gasa. Tim pre što se broj zemalja koje su spremne da povuku ruski gas stalno povećava.

Poslednjih dana je i Slovenija, tokom susreta Janeza Janše Sibiru, još jednom potvrdila zainteresovanost da uđe u ceo projekat, što takođe dodatno povećava potrošnju ovog energenta.

Ono što je mnogo interesantnije jeste da će, ukoliko se trasa promeni i umesto iz Rusije prema Bugarskoj cevi usmere ka Turskoj, Rusi praktično omogućiti američkom savezniku Turskoj da kontroliše isporuke ruskog gasa, odnosno da ima uvid u količine koje Rusi isporučuju Evropi, a poznato je da Amerika sve čini ne bi li gradnjom „Nabuka”, konkurentnog gasovoda „Južnom toku”, smanjila zavisnost Evrope od ruskog gasa, navodi Politika.
Iako su se u srpskoj javnosti na pomen eventualne promene trase pojavile sumnje da bi ceo posao oko „Južnog toka” mogao propasti, upućeni u gasnu privredu odmahuju glavom.

Međudržavnim sporazumom Srbije i Rusije predviđeno je da će naša zemlja pružiti pomoć oko projektovanja, izgradnje i korišćenja objekata u okviru magistralnog gasovodnog sistema kojim će se iz Ruske Federacije ispod Crnog mora i teritorije trećih zemalja gas dopremati u Srbiju idalje transportovati ka Austriji.

Šta će pokazati studija izvodljivosti, koji je od ova dva pravca isplativiji za rusku stranu, ostaje tek da se vidi. Jedino od čega ni Korovin ne odustaje jeste to da „Južni tok” mora biti operacionalizovan najkasnije do 2013. ili 2014. godine.

Inače, Korovin je najavio da će „Gasprom” tokom jula ratifikovati sporazum o gradnji „Južnog toka” sa Bugarskom, što bi moglo da požuri i poslanike u srpskom parlamentu da više ne otežu celu stvar, tim pre što su pojedini pregovarači iz redova narodnjaka najavljivaliu više navrata da će sporazum biti ratifikovan do početka marta. To je tumačeno kao požurivanje celog posla, jer je ipak trebalo napraviti bolju ponudu za Srbiju koja će u „Južnom toku” imati 49 odsto vlasništva, a ruska strana 51 procenat.

Predrag Bubalo, ministar trgovine, na jednoj od konferencija u vladi, na novinarsko pitanje šta se čekalo sa ratifikacijom sporazuma, odgovorio je da je „vlada imala preča posla“, dok je proevropski blok insistirao na tome da tek novi saziv parlamenta ratifikuje sporazum.

Ostaju nade u obećanja novog predsednika Skupštine Slavice Đukić-Dejanović da će jedan od prvih poslova koji će se naći pred poslanicima biti da se što pre ratifikuje gasno-naftni sporazum sa Rusijom koji bi trebalo da podrže sve partije u srpskom parlamentu, osim LDP-a. Da će naftno-gasni sporazum sigurno dobiti pečat Skupštine Srbije nije sporno, jer ostali deo opozicije (SRS i DSS-NS) žali što to već nije završeno.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: