Na Kosovu rade samo javna preduzeća

Na Kosovu danas rade uglavnom javna preduzeća, kazao je saradnik Privredne komore Srbije Branislav Gulan.

Srbija

Izvor: B92

Ponedeljak, 02.04.2007.

14:21

Default images

On objašnjava da rade Pošta, Telekom, Železnica Kosova i komunalna preduzeća, dok 90 odsto nekadašnjih društvenih preduzeća ne radi, kao ni većina preduzeća koja su nekada činila Trepču, a od pre nekoliko meseci radi samo rudnik u Starom trgu sa 30 odsto kapaciteta.

U Prištini, kako je naveo, ne radi nijedno od društvenih preduzeća a struje nema dovoljno i pored ogromnih investicija u popravku Termoelektrana A i B. Proizvodnja struje na Kosovu i Metohiji danas iznosi oko 750 megavat-časova a potrebe su, iako privreda ne radi, više od 800 megavat-časova.

"I privatizacija se na Kosmetu odvija po principu 'kreni-stani', do sada je prodato 145 preduzeća za 148 miliona evra, a da Srbija nema uticaja na taj proces", istakao je Gulan i podsetio da je poslednjih sedam godina Kosovo pod međunarodnim protektoratom i da pokušaji Beograda da zaštiti svoj ekonomski interes na Kosovu nisu doneli značajnije rezultate.

Srbija, kazao je Gulan, redovno otplaćuje kosovski dug prema poveriocima u zemlji i inostranstvu od 1,4 milijarde dolara dok društvenu imovinu zatečenu na Kosmetu prodaje Civilna misija UN, UNMIK, preko Kosovske poverilačke agencije.
Veæi deo nekadašnje Trepèe ne radi, kaže Gulan
U razdoblju od 1961. do 1990. godine Srbija je, kako je istakao, u razvoj Kosmeta uložila 17,6 milijardi dolara ili oko 600 miliona dolara godišnje. Osamdesetih godina dominirala su ulaganja u energetiku i obojenu metalurgiju.

Od 1992. godine privredu na Kosmetu finansirao je i Fond za razvoj Srbije koji poseduje uglavnom više od 50 odsto udela u 163 preduzeća na Kosmetu. Osim brojnih preduzeća i nepokretnosti u srpskom vlasništvu, na Kosmetu postoje i prirodni resursi o kojima još uvek nema pouzdanih podataka ali se pretpostavlja da u kosovskom basenu ima 13,2 milijarde tona lignita, a u metohijskom još 2,5 milijardi tona, naveo je saradnik PKS.

Vrednost lignita, kako je kazao, procenjuje se na oko 400 milijardi evra. Postoje i rezerve ruda cinka i olova od oko 46 miliona tona. Rezerve nikla imaju oko 1,3 odsto metala, dok se rezerve rude magnezita procenjuju na oko osam miliona tona. Boksita ima 1,6 miliona tona.

Brojna su ležišta geotermalne energije, a Kosovo i Metohija imaju i plodnu zemlju, odnosno skoro 600 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta.

Beogradska "Lola korporacija" svojevremeno je izgradila proizvodne kapacitete na Kosovu u Zubinom Potoku, Lešku, Štrpcu i Vitini. Termovent iz Temerina je imao svoje pogone u Orahovcu i Lipljanu, Goša iz Smederevske Palanke u Gnjilanu, a Koka kola u Lipljanu. Na Kosovu i Metohiji su ulagala sva veća preduzeća iz Srbije uključujući Poljoprivredni kombinat Beograd i Bambi iz Požarevca, rekao je Gulan.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: