Sedam projekata od osam milijardi evra koji će promeniti Hrvatsku

U Hrvatskoj su planirani mnogi projekti. Kojih sedam će promeniti ovu zemlju?

Region

Izvor: Veèernji list

Ponedeljak, 19.04.2021.

10:15

Sedam projekata od osam milijardi evra koji će promeniti Hrvatsku
Foto: Depositphotos, Bumble-Dee

1. Revitalizacija centra Zagreba - ambiciozna obnova metropole za 22. vek

Jedan su blok osmislili, a upravo će on služiti kao polazište za izradu prostornoplanske dokumentacije nove generacije. Šta to znači? U najkraćim crtama, potpunu transformaciju središta Zagreba. To je ono što metropoli treba nakon prošlogodišnjeg zemljotresa, a hoće li se to i kad će se dogoditi, nije još uvek poznato jer na putu transformacije stoje finansijske, ali i vlasničke prepreke, piše Večernji list.

U svakom slučaju, gradski Zavod za prostorno uređenje dao je sebi zadatak da okupi stručnjake iz 12 ekspertskih radnih grupa koji su se pozabavili Blokom-19, onim omeđenim Ilicom, Dalmatinskom, Frankopanskom i Medulićevom.

Blok umetnika nazvale su ga arhitekte, koje su predloge za njegov izgled definisale i dale rokove do kojih bi se pojedina vizija mogla ostvariti. Do 2050, prema ideji Marijana Hržića, u bloku bi trebalo da se smeste Centar Džamonja, park skulptura, Kulturni centar, pozorišni park i trg, Studio dizajna i Dizajn centar, ali i stambeno-poslovna zgrada.

Horizontalni neboder do kojeg se dolazi "zagrebačkim tepihom, letećim ćilimom", vizija je Krešimira Rogine, čije se ostvarenje predviđa do 2060. godine. Celokupnu obnovu je zamislio Zavod za prostorno uređenje s Ivicom Rovisom na čelu, iako Zakon o obnovi predviđa tek konstrukcijsku, pa su timovi zamislili i nove načine grejanja, tramvajske stanice sa zelenim krovovima, garaže, integraciju javnog prevoza, bolje sisteme održavanja zgrada, odnosno "pomake" na koje možda i ne treba da se čeka još 30 godina.

U svakom slučaju, kako je za Večernji najavio Ivica Rovis, s Bloka-19 kreće se u još jedan kvart, ovog puta istočnije od Trga bana Jelačića, a upravo se za njega predviđa da neće ostati zabeležen samo kao pilot-projekat. S obzirom na to da ceo centar deli isti problem, stručnjaci i u ovom bloku mogu da očekuju mogu imovinskopravni kamen spoticanja.
Foto: Depositphotos, kanuman
2. Rimac Automobili - razvojni kampus vredan više od skoro 200 miliona evra

U Kerestincu pokraj Svete Nedelje započela je realizacija proizvodnog i istraživačko-razvojnog kampusa Rimac Automobila, vrednog više od skoro 200 miliona evra.

Kompleks je dizajnirao hrvatska arhitektonska kancelarija 3LHD i biće baza za istraživanje, razvoj i proizvodnju te će tako omogućiti kompaniji da izraste od proizvodnje prototipova i projekata u manjim serijama do velikoserijske proizvodnje električnih pogonskih sklopova visokih performansi i baterijskih sistema za brojne globalne automobilske kompanije.

Pre osam godina Mate Rimac objavio je da vidi budućnost svoje kompanije upravo onde gde će sada biti kampus. Tada je procenjivao da su šanse za to praktično nikakve. Kampus koji bi na svom vrhuncu trebalo da zapošljava 2.500 ljudi izgleda kao nešto što bi Epl napravio negde u Kaliforniji.

Kampus Rimac Automobila nalaziće se nedaleko od svog sadašnjeg sedišta, a na površini od 200.000 kvadrata s izgrađenom površinom od 100.000 kvadrata.

Kampus će sadržati i poneke neočekivane elemente, na primer sklonište za životinje, frizerski salon, veterinarsku ambulantu, a tamo će se uzgajati i hrana. Rimčev cilj je da pokaže da je Hrvatska destinacija za investicije, pogotovo u automobilskoj industriji. Druga velika vrednost ovog projekta ogleda se u ogromnom razvojno-istraživačkom potencijalu koji će biti ostvaren ako Rimcu pođe za rukom da stvori snažniju sinergiju sa naučnom zajednicom.
Foto: Depositphotos, GoranJakus
3. Investicije u ultrabrzi internet - 5,6 milijardi evra do 2027.

Peta generacija mobilnih mreža, popularni 5G, jedna je od ključnih investicija u telekomunikacionoj industriji koja bi trebalo da se zahukta u ovoj godini. U toku je javna rasprava o okvirnom planu aukcije, što je prvi korak u procesu dodele frekvencijskih pojasa operatorima.

Prema trenutnim planovima, svi oni koji budu izlicitirali svoje 5G frekvencijske blokove trebalo bi da u ovoj godini jednokratno uplate u državni budžet više od 39,5 miliona evra.

No novac za frekvencijske pojase tek je deo novca koji će se uložiti i koji su telekomi već uložili u mreže. Gradnja 5G mreža bitna je komponenta Nacionalnog plana za širokopojasni pristup internetu. Prema njemu, za ultrabrzi internet Hrvatskoj će biti potrebno 738 miliona evra do 2027. godine, a od toga, procenjeno je, oko 250 miliona evra trebalo bi da budu ulaganja operatora elektronskih komunikacija i drugih ulagača, a 487 miliona evra potpore su iz različitih EU fondova.

Pokretanje mreže pete generacije doneće kvalitetan širokopojasni internet u sve krajeve Hrvatske, a to je preduslov za digitalizaciju i razvoj konkurentne ekonomije. Uz tu tehnologiju celi niz kompanija moći će da radi jednostavnije i bude inovativnije u segmentu novih proizvoda i usluga.

Brža implementacija 5G mreže omogućiće više ulaganja, nova radna mesta i povećanje BDP-a. Visoka su očekivanja od primene 5G u zdravstvu, bilo da je reč o udaljenoj dijagnostici, bilo naprednoj medicinskoj analitici, u obrazovanju u učenju na daljinu, u jačanju konkurentnosti kompanija u digitalnoj ekonomiji te u razvoju digitalnih veština i smanjenju digitalnog jaza između gradova i ruralnih sredina.
Foto: Depositphotos, jamesteohart
4. 72 miliona evra za Ruđer Bošković - najveće ulaganje u nauku u poslednjih 30 godina

Krajem prošle godine potpisan je ugovor za obnavljanje naučne infrastrukture najpoznatijeg hrvatskog naučnog instituta, te nabavku sofisticirane naučne opreme vredne 72 miliona evra.

Reč je o najvećem ulaganju u naučnu infrastrukturu u poslednje tri decenije na tlu Hrvatske. Taj novac, koji dolazi iz fondova EU, biće iskorišćen za obnovu postojećih te gradnju pet novih objekata koji će se koristiti za potrebe istraživanja u području informaciono-komunikacionih nauka, mora i okoline, biomedicinskih istraživanja i naprednih materijala.

Ovaj projekat omogućava obnovu infrastrukture Instituta nakon čak sedam decenija, u šta je uključena i nabavka opreme koja će biti na raspolaganju široj naučnoj zajednici i IRB-ovim partnerima u industriji.
Najvažniji deo zahvata odnosi se na nadogradnju akceleratorskog kompleksa, mikroskopskog centra te centra za nuklearne magnetske rezonance, te laboratorija za saradnju sa farmaceutskom i prehrambenom industrijom.

"Sjećam se kad su nam rekli da nije moguće izvesti tako komplikovan projekat. Pokazali smo da je u zajedničkom partnerstvu ipak sve moguće", rekao je tada dr David M. Smit, direktor Instituta. O-ZIP je u tom trenutku bio četvrti po vrednosti infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, odmah iza Pelješkog mosta, LNG terminala i broadband infrastrukture.
Foto: Billion Photos/Shutterstock
5. HEP-ova zelena tranzicija - svake godine 132 miliona evra u obnovljive izvore

HEP će do 2030. u proseku ulagati 132 miliona evra godišnje u obnovljive izvore energije, čime će se njihov udeo u ukupnoj proizvodnji povećati sa 35 na 50 odsto. A ta ulaganja, kojih je deo već započet, uključuju revitalizaciju, odnosno povećanje snage postojećih i gradnju novih hidroelektrana, visokoučinkovitih kogeneracijskih elektrana te ulaganja u ostale obnovljive izvore – vetrolektrane, sunčane elektrane…

U revitalizaciju hidroelektrana HEP će uložiti 475 miliona evra. Rezultat tog investicionog ciklusa biće dodatnih 160 megavata nove snage u hidroelektranama, što odgovara snazi jedne velike hidroelektrane koja bi bila šesta po veličini među postojećim hidroelektranama.

HEP grupa se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredelila za obnovljivi scenario razvoja, a njegova bi realizacija trebalo da doprinese ispunjenju nacionalnih ciljeva energetske i klimatske politike.

Do 2030. HEP planira dobiti 1500 MW nove snage, od čega 700 MW u vetroelektranama i sunčanim elektranama. Što se tiče hidroelektrana, tu je svakako najveći projekat dogradnja hidroenergetskog sistema Senj.

S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 448 miliona evra, to je najveći projekat HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. Za Hrvatsku to znači da će koristiti više zelene energije i biti bliže potpunoj tranziciji u konkurentno niskougljenično gospodarstvo, što je cilj zacrtan do 2050. godine.
Foto: Depositphotos, violetkaipa
6. Nizijska pruga i koncesija na Zagrebačkoj obali - od Zagreba do Rijeke vozom za manje od sata

Gradnja nizijskog dela pruge od Rijeke do mađarske granice jedan je od najvažnijih projekata u saobraćajnoj infrastrukturi. Realizacija tog projekta Hrvatsku bi dovela u poziciju važne rute za snabdevanje robom srednje Evrope preko riječke luke.

Deo toga je dovršetak kontejnerskog terminala u Rijeci, a u toku je druga licitacija za koncesiju vrednu oko 2,8 milijardi evra na 50 godina. Nizijska pruga već se gradi na delu od Zagreba prema Mađarskoj, a licitacije su za 44 kilometara dugu deonicu Hrvatski Leskovac – Karlovac u toku.

Vrednost tog projekta je 366 miliona evra. Radovi na deonici Dugo Selo – Križevci u dužini 38,2 kilometra vredni su 197 miliona evra. Ugovor za radove na deonici od Križevaca do državne granice vredan je 324 miliona evra. Svi se ti projekti sufinansiraju iz fondova EU.

Što se tiče ostalih deonica, i za njih će država tražiti novac od EU; radi se o deonici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, a procenjena vrednost radova na toj deonici dugoj 27,5 kilometara iznosi 270 miliona evra. Deonica Karlovac – Oštarije, duga 40 kilometara, vredna je 400 milona evra, a trošak deonice Oštarije – Škrljevo zavisi od odabrane trase – 900 miliona za trasu dugu 113 kilometara ili 1,3 milijarde evra za novu, nizijsku trasu dugu 67 kilometara.

Cio projekat bi mogao da bude gotov do 2027. Njegova ukupna cena je 2,8 milijardi evra, odnosno 2,4 milijarde evra ako bi se išlo po postojećoj trasi. Od Rijeke do mađarske granice pruga će biti dvokolosečna i elektrifikovana, a biće projektovana za brzinu od 160 km/h. Od Zagreba do Rijeke tad bi se vozom stizalo za manje od sata.
Foto: Depositphotos, ToskanaInc
7. Najskuplji auto-put - Dubrovnik se približava ostatku Hrvatske i Evropi

Pelješki most će svakako promeniti Hrvatsku. No taj je projekat pri kraju, a nakon njega sledi još zahtjevniji i skuplji – gradnja auto-puta od Metkovića do Dubrovnika. Procenjena vrednost tog auto-puta dugog svega 47 kilometara, zajedno s 14,7 kilometara pristupnih puteva, iznosi 1,2 milijarde evra zbog brojnih objekata na trasi.

Na tom 61 kilometru auto-puteva i puteva biće sagrađen 21 most i vijadukt te 20 tunela. Poređenja radi, na gotovo 500 kilometara auto-puta od Zagreba do Ploča sagrađena su 22 tunela. To ga čini najskupljim auto-putom u Hrvatskoj – kilometar gradnje koštaće oko 26 miliona evra, odnosno oko 193 miiona kuna.
Radovi treba da počnu krajem 2024, a plan je da se put otvori 2029. U finansiranju gradnje računa se na EU fondove, odnosno evropski instrument za oporavak od korona-krize. Jedan od glavnih hrvatskih argumenata za evropska sredstva bio bi da je ta deonica deo budućeg Jadransko-jonskog aut-puta.

No moguća je i gradnja po koncesionom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na auto-putu Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija. Dolaskom auto-puta do Dubrovnika cila teritorija Hrvatske bila bi pokrivena mrežom auto-puteva i vrlo kvalitetnih brzih puteva.

To će, uz već pomenuti Pelješki most i pristupne brze puteve koje se grade na Pelješcu, približiti dubrovačku regiju ostatku Hrvatske, ali i Evrope, pa Dubrovnik i okolina više ne bi bili avio-destinacija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: