Nekadašnji brend Crne Gore: "Sunce, vetar i morska voda ne mogu u stečaj"

Dobro došli u grad soli - pisalo je na tabli koja je nekada davno stajala na ulazu u Ulcinj.

Region

Izvor: B92

Utorak, 27.10.2020.

18:39

Nekadašnji brend Crne Gore:
Foto: Depositphotos, upslim

Bivši radnik solane i aktuelni član komisije za njenu zaštitu Veselin Mitrović kaže da najstarije ulcinjsko preduzeće može iz trenutnog ćorsokaka opet na put uspeha i slave, pišu Vijesti.

"Može ta tabla ponovo da se nađe na ulazu u grad, ali treba nam volje i umeća. Zato želim da svima skrenem pažnju da je paket pomoći Evropske unije od 500 miliona evra, koji se ovih dana pominje, velika šansa da Crna Gora zatraži novac za projekat obnove i oživljavanja solane. Tim pre što ispunjavamo sve uslove koje traži EU - isplativost, održivost i ekološki činilac".

I potpredsednica Opštine Hatidža Đoni kaže da veruje u pomoć EU, pre svih Nemačke, u realizaciji projekata na zaštiti solane, ali ističe da veliki problem predstavlja nedefinisan pravni status tog preduzeća.

"EU neće ulaziti u tu problematiku, ali će sigurno podržati projekte koji se tiču regulisanja infrastrukture i režima voda, kao i očuvanja solane kao jedinstvenog eko-sistema i Parka prirode".

Mitrović kaže da pored proizvodnje morske soli za ljudsku ishranu, postoji i široka lepeza upotrebne vrednosti tog proizvoda. Lekovito blato, ribnjaci, šetališta i razgledanje ptica, kako navodi, samo su još neke od potencijalnih mogućnosti solane.

Tvrdi da još postoji grupa bivših stručnih radnika koji znaju posao, kao što su tehnolozi, vodari i pumpaši, koji su spremni da rade ako im se pruži prilika.

"Ekonomska isplativost je neupitna jer solana je 83 godine radila skoro pa i bez problema. Pored Studije o zaštiti i Plana upravljanja, solana bi mogla uraditi i studiju isplatlivosti i tako zaokružiti sva potrebna dokumenta koja su neophodne za apliciranje za sredstva EU. Posebno raduje konsenzus svih političkih partija u gradu da je zaštita solane i njena valorizacija na listi priroteta u budućem periodu".

Mitrović je podsetio kako je nekada jedna dobra, rentabilna firma - zatvorena, a radnici poslati kući.

"Solana evo već pet godina propada zarad nečije želje da napravi manju luku sa 54 veza i par kondo hotela na površini koja zauzima 2 odsto na ulazu u preduzeće".

Podrška EU od 500 miliona, ukoliko država predstavi kvalitetne projekte, smatra Mitrović, velika je šansa i da se jednom za svagda reši pitanje ulcinjske solane.

"Solana evo već 16 godina tavori u stečajnom postupku, bez realne šanse za revatalizaciju, posebno imajući u vidu nameru odlazeće vlasti da je što više devastira kako bi njen oporavak izgledao nemoguć, previše skup i neisplativ. U tom naumu nisu uspeli ni oni, niti će bilo ko drugi jer se sunce, vetar i morska voda ne mogu poslati u stečaj. Solana je samo zapuštena, ne i uništena".

Za njega je kao člana komisije, kako ističe, vrlo bitno to što je kroz sve izveštaje i studije konstatovano da biodiverzitet može biti zaštićen samo ako solana bude proizvodila so.

"Zato sam i optimista, jer smatram da u saradnji sa nevladinim sektorom, tu pre svega mislim na Centar za istraživanje i proučavanje ptica i NVO dr Martin Šnajder Jakob, uz veliku podršku nekoliko ambasada prijateljskih zemalja koje su prepoznale njen značaj kao staništa velikog broja ptica, solana može povratiti stari sjaj i ponovo biti ono što je bila - brend grada Ulcinja i države Crne Gore".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: