Ekološka katastrofa zbog profita: Od jezera prave deponiju

Trebalo dugo vremena da se, zbog eksploatacije tlo oko jezera Šićki Brod oporavi.

Region

Izvor: Al Jazeera

Nedelja, 24.03.2019.

09:00

Ekološka katastrofa zbog profita: Od jezera prave deponiju
(Foto: Thinkstock)

Jezero i prostor oko njega sada je bogat florom i faunom. Mesto je to ribolovaca, ljubitelja prirode i sporta.

Međutim, sve bi to moglo da postane stvar prošlosti, jer je Izmenama i dopunama Prostornog plana Tuzlanskog kantona, koje su još uvek u fazi nacrta i javne rasprave predviđeno da Termoelektrana “Tuzla” na površini od 54,85 hektara prostora površinskog kopa Šićki Brod planira odlaganje produkata sagorevanja i odsumporavanja odnosno šljake i pepela, piše Al Džazira.

Jezero Šićki Brod kod Tuzle, akumulaciono je jezero nastalo kao posledica kopanja uglja na istoimenom površinskom kopu u periodu od 1971. do 1987. godine. Dno jezera je u obliku levka i na najdubljoj tački je duboko oko 35 metara.

Nakon napuštanja kopa voda iz podzemnih izvora je postepeno punila taj levak i za par godina se formiralo jezero koje i danas postoji na istom nivou. Napaja ga nekoliko podvodnih izvora zbog čega je i napravljen prelivni kanal kroz koji jezero preliva u Mramorski potok. Dugo je 800 metara u najdužem delu, a u najširem delu široko 400 metara.

“Ovo jezero je neprocenjive vrednosti za širu zajednicu, ali i za BiH zbog kvaliteta vode i ne male akumulacije vode koja je po analizama Rudarskog instituta iz Tuzle između I i II klase vode. Ono što je veoma važno napomenuti jeste da oko jezera postoje izvori pitke vode koju svakodnevno građani celog kantona koriste. Sve te vode su izuzetno kvalitetne”, kaže Senad Isaković iz Udruženja “Eko-sport” iz Šićkog Broda.

Još od 2001. godine lokalne zajednice su jasno dale do znanja Elektroprivredi, kantonalnim i federalnim vlastima da neće dozvoliti da se u “njihovom dvorištu” odlaže šljaka.

“U ovih 18 godina, tokom kojih se periodično vrše pritisci da se odlagalište locira na tom području, doneseno je nekoliko zvaničnih odluka od strane potencijalno ugroženih mesnih zajednica, Opštinsko veće Lukavac, Gradskog veća Tuzla i u nekoliko navrata je organizovano potpisivanje peticija kojim su se prikupile hiljade potpisa protiv ovog odlagališta. Nažalost, kantonalnom ministarstvu koje vodi postupak Izmjena i dopuna Prostornog plana TK, očito je najveći prioritet ugoditi prohtevima Elektroprivrede, dok su mišljenje i zahtevi nekoliko hiljada stanovnika tog područja, predstavnika vlasti općine Lukavac i Grada Tuzla za njih irelevantni”, tvrdi Denis Žiško, koordinator programa energije i klimatske promjene pri Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: