Hrvati beže, a "najveći na svetu" grade stranci

Vestima da radnici iz Hrvatske odlaze u potrazi za poslovima ili bolje plaćenim poslovima mediji zasipaju poslednjih godinu-dve, od kada je, nakon ulaska u EU, tu priliku lakše i više koristi.

Međutim, da je i Hrvatska, osim za radnike iz BiH i drugih susednih slabije razvijenih zemalja, poželjna za radnike, retko se čuje. A upravo takva vest stiže iz splitskog brodogradilišta.

Brodosplit uz redovne zaposlene i one “uvezene” iz susednih zemalja, ima i nove koji su na privremeni rad stigli iz Poljske.

To je prvi put da su u Hrvatskoj, u proizvodnom sektoru, u većem broju angažovani strani radnici iz neke od članica EU.

Ukupno ih je, kako potvrđuju iz splitskog škvera, stiglo 34, međutim kako je reč o radnicima iz EU, njihov angažman ne ulazi pod kvotni režim za strane radnike, kojih trenutno u Brodosplitu radi ukupno 100.

Šta je privuklo poljske radnike u hrvatsko brodogradilište?

U splitskom škveru kažu "poslovi na izgradnji najvećeg jedrenjaka na svetu", Novogradnji 483 Flajing kliper, koji se gradi za naručioca Star klipers iz Monaka, i na kom bi radovi trebali da budu okončani za godinu dana. Jedrenjak će na pet paluba moći da primi 450 osoba, raspolagaće sa 224 kabine od kojih je 150 luksuznih, bibliotekom, velikim salonima.

Brodosplit ima nešto više od 2.000 zaposlenih, međutim za dodatne potrebe na ovom projektu radnici sa specifičnim kvalifikacijama tražili su se najpre na domaćem tržištu, a slab odaziv rezultirao je saradnjom sa Poljacima.

Preko tamošnje kompanije Aktiv radnici iz Poljske došli su da rade na poslovima unutrašnjeg uređenja enterijera na velikom jedrenjaku.

Tačnije, baviće se drvodeljskim radovima ugradnje kabina i javnih prostora za putnike i posadu, kao i poslovima limovanja, odnosno montaže i izolacije tankim čeličnim limovima.Za te poslove potrebni broj radnika škveru nije bilo moguće naći u Hrvatskoj.

Plate za rad u Hrvatskoj Poljacima su izgleda prihvatljive. Inače upravo u sektoru brodogradnje Poljska je nekad bila jednako moćna kao i Hrvatska, a u proteklih desetak godina taj sektor i kod njih prolazi sličnu krizu kao i hrvatska brodogradnja, od restrukturiranja i privatizacije do pada novih poslova zbog globalne krize i pada narudžbi.

Kvalifikovani radnici iz Poljske odlazili su najviše u Nemačku, Norvešku i Veliku Britaniju. Izbor Hrvatske, u kojoj preovladava opšte mišljenje o podcenjenosti rada, iznenađuje jer se pokazuje da su plate u Brodosplitu dovoljne da Poljaci prevale dalek put i na određeno vreme rade u Splitu.