Skuplja nafta vraća fokus na hrvatska polja

To će u na kraju uticati na maloprodajne cene većine proizvoda u svetu, što je negativna vest za građane, ali viša cena nafte s druge strane vraća interes za ulaganja u istraživanje i razvoj u naftnoj industriji, što je u hrvatskom kontekstu izuzetno zanimljiva činjenica.

Ciljana cena 55 dolara OPEK je podsetimo pre šest meseci postigao istorijski dogovor o smanjenju proizvodnje nafte, a sada su ga prolongirali sve do marta 2018.godine.

Nakon petnaest godina OPEK-ove članice i još 11 zemalja koje nisu članice kartela uspeli su da postignu dogovor koji je kao rezultat imao rast cena od gotovo 20 odsto.

U februaru je tržište pokazalo da se ukupno snabdevanje tržišta smanjilo za otprilike 1,8 milion barela dnevno što je bio dokaz da je dogovor poštovalo više od 80 odsto zemalja koje proizvode naftu.

Ni pojačana proizvodnja nafte u SAD-u nije poremetila plan pa je postignut primarni cilj, a to je bilo zadržavanje cena iznad 50 dolara po barelu.

Novi dogovor nije impresionirao tržište pa je cena ostala jednakom oko 51 dolar po barelu, međutim, očekuje se da će polagano rasti prema nivou od 55 dolara po barelu do kraja godine.

“Ovo će biti dugoročna igra i spremni smo da napravimo što god je potrebno”, kratko je kazao Khalid Al-Falih, saudijski ministar energetike nakon sastanka u Beču komentarišući da je akcija postigla svrhu zbog koje je pokrenuta.

Nigerija i Libija držaće se dogovora i dalje, a Iran će proizvoditi na istom nivou kao i proteklih meseci, dok će neke zemlje dobiti dozvolu i za podizanje proizvodnje. Rast cena sirovine znači i verojatni rast cena većine proizvoda, a naročito cena prevoza.

“Proteklih nekoliko godina domaća privreda je profitirala od drastičnog pada cena nafte na globalnom tržištu. Deflacija uzrokovana padom cena nafte podstakla je i ekspanzivnu monetarnu politiku. U slučaju da se cena nafte oporavi, rast će pritisak i na podizanje kamata i na inflaciju. Ne očekujemo vidljiviji skok u maloprodaji nego njihovo postupno povećanje”, kazao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Naime, niska cena nafte znači i jeftiniju proizvodnju i transport pa su proizvodi jeftiniji i u maloprodaji što je kao posledicu imalo da se za isti novac može kupiti više robe, a time je rasla i potrošnja u Hrvatskoj, a time i BDP.