Korupcija i šokovi, Hrvati odlučni da vrate svoje

Reč je o postupku povratka Ine u hrvatsko vlasništvo.

"Pozivam sve koji smatraju da imaju kvalitetan model za finansiranje ove operacije da ga predlože", rekao je na sednici premijer Andrej Plenković, koji će biti na čelu Saveta.

Članovi Saveta biće i šest ministara, ali među njima nije potpredsednica Vlade i ministarka privrede Martina Dalić.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa pokrenula je juče postupak kojim treba da utvrdi da li je Dalić u potencijalnom sukobu interesa, jer je njen suprug član Uprave Ine, čije akcije Hrvatska želi da otkupi od mađarskog MOL-a.

Plenković je krajem prošle godine najavio da Vlada kreće u postupak povratka naftne kompanije Ina u hrvatsko vlasništvo, odnosno u otkup akcija Ine od mađarskog MOL-a. Odluka je doneta pošto je arbitražni sud u Ženevi odbacio hrvatsku tužbu protiv MOL, odnosno odlučio da nije dokazano da su ugovori iz 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti.

MOL je poručio da je otvoren za razgovore i da čeka zvanično obaveštenje o nameri Hrvatske.

Glavni koalicioni partneri u hrvatskoj Vladi, Hrvatska demokratska zajednica i Most, imaju različite poglede na to kako otkupiti akcije Ine od MOL-a, odnosno Most se zasad protivi ideji da se do njih dođe kroz prodaju dela Hrvatske elektroprivrede.

Bivši hrvatski premijer i nekadašnji predsednik Hrvatske demokratske zajednice Ivo Sanader bio je pravosnažno osuđen za primanja mita od predsednika Uprave MOL-a Žolta Hernadija i za ratno profiterstvo u objedinjenom postupku "Ina-MOL" i"Hipo banka" na osam i po godina zatvora.

U slučaju "Ina-MOL" Sanader je bio osuđen zbog primanja višemilionskog mita da bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini. Ustavni sud je srušio tu presudu i zatražio novo suđenje.

Hrvatsko pravosuđe i Hernadija tereti za podmićivanje Sanadera, ali je Mađarska odbila da ga izruči Hrvatskoj.

MOL-a u vlasništvu ima 49,1 odsto akcija Ine, a hrvatska Vlada 44,84 odsto i ima pravo prvootkupa akcija.