To pokazuje podatak da su u četvrtom kvartalu prošle godine domaći depoziti u bankama bili veći od kredita, kaže bankarski ombudsman Halil Kalač komentarišući relativno veliki broj banaka na malom crnogorskom tržištu i skupe kredite.
Na crnogorskom tržištu radi 14 banaka i šest mikrokreditnih finansijskih institucija. Očekuje se početak rada još jedne banke u ovoj godini. "Gledano brojčano, to je veliki broj subjekata. Međutim, tražnja za kreditnim proizvodima je jako izražena, a postojeći kreditni proizvodi su skupi. Visoke kamatne stope i ostali troškovi korišćenja ovih bankarskih proizvoda čine ih znatno skupljim u odnosu na EU i neke ekonomije u našem okruženju", objašnjava Kalač.
Nema dileme, kaže on, da dolaskom novih banaka jača konkurencija koja treba da dovede do novog kvaliteta ponude.
"Intresovanje za otvaranje banaka u Crnoj Gori govori o vrlo stimulativnim uslovima za rad, mogućnostima dobrog poslovanja banaka. Stimulativni okvir za poslovanje banaka podrazumeva dobru zakonsku regulativu, kao i mogućnost korišćenja domaćih sredstava za poslovanje", kaže Kalač.
U Centralnoj banci kažu da je zainteresovanost investitora za ulaganje u bankarski sistem motivisano otvorenošću crnogorskog tržišta, regulatornom uređenošću i stvorenim pretpostavkama sigurnosti ulaganja.
Takođe,
veliki broj krupnih i značajnih investicija koje su u toku i onih koje su izvesne u budućem periodu, predstavljaju ozbiljan dodatni impuls. "Postojeće banke na crnogorskom tržištu različite su po veličini, složenosti i strukturi, imaju određenu politiku ulaganja u različita područja i sektore. Prema tome, izvoditi bilo kakav zaključak o optimalnom broju banaka koji bi bio primeren veličini i strukturi crnogorskog tržišta je krajnje relativna kategorija", smatraju u CBCG.
Centralna banka, kažu u ovoj instituciji, prilikom licenciranja banaka primenjuje sve međunarodne standarde, tako da na našem bankarskom tržištu posluju i poslovaće isključivo banke koje ispunjavaju sve zahteve obezbeđivanja sigurnosti i stabilnosti za deponente i poverioce, kao i transparentnosti bankarskih ulaganja, referentnosti osnivača i nivoa korporativne kulture.
U poređenju broja banaka sa bankama u regionu ili u okviru EU takođe predstavlja prilično relativan pokazatelj.
“Kriterijum o broju stanovnika po jednoj banci ničim ne ukazuje na stabilnost i održivost banaka, što je osnovni cilj koji svaki regulator želi da postigne”, ističu u CBCG.
“Možemo govoriti o konkurentnosti, strukturiranosti privrede, investicijama, stopi nezaposlenosti, visini zarada i drugim pokazateljima ekonomskog razvoja. Kako god, konkurencija na bankarskom tržištu donosi i pozitivna očekivanja vezana za povećanje nivoa ulaganja, nove investicije, uticaj na kamatne stope", dodaju oni.
U krajnjem, zakonitosti tržišta utiču na prestrukturiranje i status banaka i to je osnovno merilo o broju banaka na nekom tržištu.
"Tu nema direktnog uticaja regulatora, niti bi trebalo da ga bude. Regulator obezbeđuje jednak tretman svih banaka, a tržišna kretanja su osnovno merilo broja banaka i uslova njihovog poslovanja", ističu u CBCG.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare