Bankari vs Hrvatska: Preti li krah?

Tako je Čačić, prvi vicepremijer hrvatske vlade i ministar privrede, reagovao na poziv te banke da njeni ulagači prodaju hrvatske obveznice i da kapital presele u Litvaniju ili Ukrajinu.

“Ta banka je u nedavnoj prošlosti imala velikih problema, pa verovatno duva i na hladno", rekao je Čačić komentarišući najave te banke da će rejting Hrvatske krajem marta pasti.

On je podsetio i da je agencija Fič ostavila prostora da proveri da li su aktivnosti koje hrvatska vlada sprovodi dovoljno snažne da zadrže rejting. "Bilo je prognoza, pa čak i vrlo relevantnih institucija i ljudi, da će hrvatski rejting pasti kada Fič objavi rezultate razgovora i analiza, ali kao što vidite, nije", rekao je Čačić koji se nada da će Hrvatska i dalje zadržati rejting, iako to nije samo na njoj. "Ako neke druge relevantne agencije procene da rejting pada, moraćemo se u još težim uslovima maksimalno boriti da ga vratimo", rekao je Čačić, podsetivši da je Hrvatska u protekla dva meseca uspela zadržati rejting najavom snažne borbe na tom području.

Podsetimo, Barkliz banka prebacivanje kapitala sugeriše nakon što su njeni analitičari posetili Zagreb i zaključili kako hrvatska vlada nije napravila dovoljno da se izbegne novi pad kreditnog rejtinga i to u investicionu kategoriju "smeća".

U banci smatraju će Hrvatska već ovog meseca izgubiti postojeći rejting, a utešna vest je jedino da misle da to za Hrvatsku neće imati jednako katastrofalne posledice kao što je to bio slučaj u Mađarskoj, gđe su obveznički prinosi skočili na visokih 11,3 odsto i gde je forinta značajno pala prema evru i drugim valutama.

Oni smatraju i da Hrvatska ove godine neće moći ostvariti rast BDP-a, čak ni uz dobru turističku sezonu, a prognozirani rast od 0,8 odsto smatraju nerealnim.

Analitičari banke kao najveće strukturalne probleme vide golem javni sektor i rigidno radno zakonodavstvo gde neće biti lako rušiti kolektivne ugovore, uz tradicionalno jake sindikate.

Banka sugeriše korenite promene na tržištu rada, a kako hrvatska ima 80 posto duga u evrima, umesto devalvacije kune za koju su nale šanse, predlažu internu devalvaciju kroz rast cena ili smanjenje plata.