Paušalci, konačno nešto vama na dar

Paušalci i pored briga za svoj posao, često su suočeni sa birokratskim zavrzlamama. Da bi im olakšali, upravo oni koji su vodili knjige rešili su da im pomognu.

Srbija

Izvor: B92, Vesna Bjeliæ

Subota, 13.05.2017.

14:11

Paušalci, konačno nešto vama na dar
(Foto: Thinkstock.com)

U razgovoru za B92 Biz Dušanka Boras otkriva šta je to Paušal, kako da vas spasu noćne more u kojima vas davi papirologija, ali i tome kako je voditi startap u Srbiji.

* Za one koji ne znaju, kažite nam šta je to paušal. rs?

- Najkraće rečeno - web based aplikacija za vođenje paušalne agencije. Uz pomoć aplikacije koja ne mora da se instalira na kompjuter i otvara se u internet pretraživaču i radi na windows i linux platformi, paušalac može da: šalje fakture koje su u skladu sa zakonskim propisima, i koje se automatski upisuju u KPO knjigu, znači vodi i KPO. Paušalci takođe imaju obavezu i da plaćaju poreze i doprinose, a to im olakšavamo tako što će aplikacija za njih generisati uplatnice s pozivom na broj bez obzira da li imaju ili nemaju poresko rešenje.

Svesni smo da je bitno, kada imate svoj mali biznis, da delujete profesionalno. Zato smo i ubacili kao jednu od funkiconalnosti koje su nam korisnici tražili memorandume koji se mogu personalizovati ubacivanjem logoa paušalne agencije i svojevrsnu "vizit kartu“ agencije gde se nalaze sve generalije vaše firme. U aplikaciji se mogu generisati M obrasci, zahtevi za odjavu i prijavu na zdravstveno osiguranje, kao i još neka papirologija koja može da zatreba (izjava o kašnjenju podnošenja dokumentacije, odluku o službenom putovanju, zahev za konverziju...) Pokušali smo da demistifikujemo i olakšamo birokratske procese tako da bi se korisnici više fokusirali na svoj biznis, a ne gušili u papirima.

Naša podrška je najveća vrednost ove aplikacije koja je razvijena od strane knjigovođe koji razume svoje klijente, a ne kao kompjuterska aplikacija koju samo programeri umeju da koriste.

* Ko vam je ciljna grupa?

- Koncentrisali smo se na "paušalce“ jer oni ne moraju da imaju knjigovođu i aplikacija im omogućava da reše obeveze prema državi na jednostavan i automatizovan način. Najbolji prijem smo do sada imali kod paušalaca koji su u IT i konsultantskoj industriji ali su nas kontaktirale i knjigovođe i kompanije koje sarađuju sa paušalcima.

Cilj nam je da svi paušalci koriste platformu za kompletno vođenje biznisa, a imamo rešenje i za kompanije odnosno društva koja posluju sa velikim brojem paušalaca. Razvili smo i alat koji knjigovođama olakšava vođenje paušalnih agencija. Ova rešenja radimo po potrebi tj. kako nam neka kompanija traži ali polako i oni postaju naša ciljna grupa.
Zaboravite na papire (Foto: Thinkstock)
* Imate li podatke koliko ljudi trenutno koristi vašu plaformu?

- Uskoro će se navršiti godina dana otkako smo počeli s radom i možemo se pohvaliti da je broj korisnika dostigao četiri cifre. S obzirom na novac koji imamo ili bolje rečeno nemamo za marketing, zadovoljni smo brojem korisnika. Ponosimo se činjenicom da imamo blizak kontakt sa ljudima koji koriste servis i uvek ističemo da je jedna od najvećih prednosti aplikacije 24/7 podrška gde nas preko chat forme možete pitati sve što se odnosi na vođenje paušalne radnje ili rad aplikacije. Bitna nam je zajednica i dobrobit ljudi koje okupljamo i u tom cilju smo organizovali besplatne radionice preduzetništva, imamo otvorena vrata subotom.

* Kakve upite najčešće primate?

- Pitanja koja najčešće dobijamo se uglavnom odnose na to da li određena šifra moze biti paušalno oporezovana, pomoć oko uplate poreza i doprinosa i popunjavanja obrazaca.

Dosta nas ljudi pitaju da li su fakture napravljene preko aplikacije validne odnosno da li je to to, i gde im je original fakture i da li treba da pečatiraju. Na svakoj fakturi postoje svi elementi koji obezbeđuju da je ona zakonski validna, zakon priznaje elektornsku fakturu koja je bez potpisa i pečata i elektronsko vođenje KPO knjige. Tako da svima kažemo da su fakture i KPO knjiga iz našeg servisa dovoljni za vođenje agencije i da mogu mirne duše da ih daju poreskom inspektoru ukoliko on to zahteva.

Ljude zanima i priča oko kašnjenja rešenja kao i novi poziv na broj - BOP koji se koristi pri plaćanju poreza i doprinosa tj. kada će ga dobiti, da li plaćati po starom ili ne ... Pitaju i za savet koju banku da odaberu. *Prema vašem mišljenju, koji su to načini da se reše brojni problemi sa kojima se paušalci suočavaju?

- Za početak, najvažnije je da dobiju prave i proverene informacije. Ovaj servis smo i razvili iz želje da pomogmemo prijateljima koji vode paušalne agencije ali i sebi jer je naš posao bio vezan za vođenje paušalaca i poslovanje s njima. Opet moram da istaknem vrednost podrške koju korisnici aplikacije imaju jer verujte da nam se dešava da provedemo po sat vremena na telefonu jureći jednu informaciju i pozivajući razne državne službe.

* Kako im pomoći?

- Bila bi značajna olakšica kada bi javne uprave omogućile više opcija na onlajn servisu. Ili kada bi paušalci više toga mogli da dobiju slanjem upita onlajn, a ne odlaskom na šalter i to često više šaltera za još neki papir koji fali.

* Šta biste savetovali nekome ko vas pita: Da li da postanem paušalac?

- Svakako da da. Za mnoge ljude, frilensere, ovo je odličan način da legalno posluju i ostvare svoja prava u skladu sa tim. Vođenje paušalne firme je zaista jednostavno i s obzirom na prihode koje možete ostvariti porezi i dopirnosi mogu biti prihvatljivi za budžet. Evo na primer imate aplikaciju koja košta 690 dinara mesečno i to je sve što vam je potrebno (smeh).

- A nekome ko želi da pokrene startap?

- Opet svakako "da". Preduzetnički duh i želja da budete sam svoj gazda je izuzetno dobar poriv i treba ga slediti. Imati startap je sada postalo moderno i ljudi možda imaju progrešnu sliku o tome. Startap zahteva mnogo rada i ulaganja, a isplativnost nije izvesna. Ako imate ideju kako da ljudima olakšate život i rešite neki problem i novac kako da to da započnete ili bar plan kako da preživite bez novca neko vreme go for it! Dobar i realan biznis plan i dobar partner i tim su zlata vredni.

*Sa kakvim izazovima se kao kompanija suočavate i uopšte iz vašeg ugla, sa kakvim problemima se startapi u Srbiji hvataju u koštac?

- Imati startap u Srbiji nije jeftino. IT stručnjaci su izuzetno dobro plaćeni u odnosu na druge delatnosti i razvoj bilo kakvog softvera, aplikacije nije ni jeftin ni lak proces. Treba biti realan u želji da se razvije nešto novo i revolucionarno. Zamislite da sedite u kancelariji u Beogradu ili Novom Sadu i pravite neki proizvod koji koji je za globalno tržište i koji treba da koristi i čovek u Njujorku, Londonu...

Mi smo počeli od nečega što nam je poznato i prvu godinu smo se fokusirali na srpsko tržište. Potpuno su novi izazovi sada kada želimo da skaliramo globalno. Konkurencija je velika i tehnologije se brzo menjaju. Bitno naći svoju nišu i ne rasplinjavati se previše. Treba napraviti i "izabaciti“ taj proizod koji će da živi i zarađuje i to je suština.

* Kada je reč o povećanju interesovanja za startape na našim prostorima – od mladih ljudi koji ih pokreću, fondacija i kompanija koje bi da ih podrže... Šta su pozitivne i negativne strane tog uvećanja?

- Svako interesovanje je dobro. Odlično je da ima što više ljudi koji imaju startap duh i koji žele da budu deo te zajednice. Kvalitet uvek ispliva i treba biti uporan i realan u svojim ciljevima. Već smo naglasili da je bitno da se na startap ne gleda kao na pomodarstvo i na fensi životni stil, već se spremite na težak rad. Što više fondacija i kompanija koje bi ulagale to bolje. Potrebno je još fondova koji bi radili sa startapima i transparentniji pristup investicijama. Potrebno je još edukacije i institucija koje bi osnažile startape, ne samo materijalno da postanu prave velike IT kompanije.

*Šta mislite da bi država trebalo da uradi da poboljša uslove poslovanja?

- Digitalizacija, smanjenje papirologije, olakšavanje poslovanja sa inostranstvom, manji nameti...Spisak je svakako dugačak. Ali sve počinje sitnim koracima, kao na primer što je jedan od skorijih, odluka NBS da nije potreban više raspored priliva za iznose manje od 1000 evra mesečno.

*Skoro ste uradili istaživanje koje bi trebalo da pomogne preduzetnicima da odaberu banku. Koji je vaš sledeći korak u tom smislu?

- Istraživanje smo uradili u skladu sa potrebama korisnika. Svi se interesuju za banke i uvek nas pitaju za preporuku. Prvi deo istrživanja bio je fokusiran na odgovore na konkretna pitanja korisnika, a kada smo krenuli to da istražujemo "nabasali" smo na još mnoštvo informacija. Sledeći korak je da objavimo istraživanje o "sitnim slovima“ tj. skrivenim troškovima koji su u vezi sa računima i bankarskim transakcijama. Možda ćemo objaviti i istraživanje vezano za kreditiranje.

*Nećete se zadržati na tome?

- Shvatili smo da je vreme da krenemo dalje, da se otisnemo u internacionalne vode. Pravimo partnerstva, proučavamo zakone drugih zemalja jer smo shvatili da svi imaju nešto slično paušalcima i da svi funkicionišu sa nezavisnim kontraktorima. Imati svoju malu firmu je svetski trend i sve više delatnosti prelaze na taj način poslovanja i mi želimo da olakšamo život nezavisnim preduzetnicima globalno...

Vesna Bjelic

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: