Kako su ženski ulošci spasli više od 500 košnica FOTO

Medeni biznis, umesto da donese slatku zaradu, u Makedoniji, kao i u Srbiji, gorak je put do uspeha.

Srbija

Izvor: B92, Vesna Bjeliæ

Četvrtak, 10.05.2018.

19:27

Kako su ženski ulošci spasli više od 500 košnica FOTO
Foto: B92

Porodica Marinković, iz Mariova, koju su posetili novinari iz Srbije u organizaciji NLB banke, već treću generaciju pokušava da napravi korak dalje u pčelarstvu, bar organskom.

Sertifikat za organsku proizvodnju dobili su 2006, konverzija je trajala dve godine. Sada, na nekoliko lokacija imaju oko 500 pčelinjih društava, a po svakom od njih država daje godišnje 1.000 denara, odnosno 17 evra. To je 40 odsto više nego što iznose podsticaji za komercijalno pčelarstvo, ono koje nije organsko.

Sve je počelo kao hobi Nadinih roditelja. Ona je ušla u biznis kao diplomirani poljoprivredni inženjer i neko ko u tom trenutku nije mogao da nađe posao. Ostalo je istorija koju deli sa suprugom poreklom iz Srbije – Dragoslavom. Kasnije su se, prirodno, poslu priključili i njihova dva sina, jedan brucoš, drugi već ekonomista. Radnika bi voleli da imaju više, ali nemaju još uslova.

Kada je otvorila firmu, Nada je učila od drugih... Čitala, zapisivala, probala...

Prvo su beležili samo gubitke, jer su pustili pogon u rad, a loša godina nije donela med. Kasnije su uspeli da sklope dogovore sa nekim farmaceutskim kompanijama, ali nisu imali novca za brend, odnosno marketing. Tada se nada obratila EBRD, odnosno sektoru za pomoć ženama, koji joj i danas pomaže u savetovanju.

"Kada smo stali na noge, firmu smo prepisali na sinove. Radimo od jutra do večeri. Godinama nisam bila na odmoru“, priča Nada.
Foto: B92
Kako bi ponudu učinili bogatijom od drugih, uveli su i neke novine. Makedonske planine su izuzetno bogate začinskim i lekovitim biljem koje su počeli da dodaju u med.

Tako sada imaju med sa lavandom, nanom, kantarionom ili cveklom, borovnicom i zelenom pšenicom, što je postalo hit. Ono što im se ne dopada jeste što imaju ponuda da naprave jeftin med, koji ne mora da bude kvalitetan, ali tvrde, odolevaju izazovu.

Ne kriju ljubav prema Srbiji, ali hvale i naše pčelare

"Srbija ima lep med, kvalitetan i dobre pčelare“, hvali Nada.

Probili su se na tržištu, sklopili ugovore sa farmaceutskim kućama, razvijaju biznis, šire se, unapređuju...ali kako im polazi za rukom da održe organski pčelinjak?

"Teško, dosta teško se održavaju organske košnice, jer ne sme nikakav antibiotik niti bilo kakav drugi lek da se stavlja“, priča Nada.

Kaže da se dovijala na razne načine da pomogne svojim pčelama koje obole. Njih, dodaje, često napadaju pčelinje vaši, zbog čega se za pomoć obraćala i kolegama iz Srbije, ali nije bila sigurna u bezbednost tih preparata.

"Morala sam sama da se snađem i spasim pčele. Rekli su mi za mravlju kiselinu da pomaže, ali ona grize metal...Probala sam da je stavim na sunđere, krpe...ništa nije dalo rezultate koje sam očekivala. Onda sam špricem ubrizgavala kiselinu u ženske uloške u ostavljala ih u košnici da ispare. Smejali su mi se svi, ali to je jedino uspelo i sada to praktikujem“, priča Nada.

Godišnje, ova porodica proizvede prosečno osam tona livadskog i planinskog meda. Nekada i 10 tona, što zavisi od ispaše pčela i vremenskih uslova.

Njihov med je 30 do 40 odsto skuplji u odnosu druge na tržištu i košta od 450 do 500 denara po tegli. Ipak, sve što proizvedu oni i prodaju jer "kupci cene kvalitetnu, zdravu hranu”.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: