Dao otkaz u Švajcarskoj - iz 11 m2 osvaja svet

Za Matiju Žulja, proizvođača američke borovnice u Rogozi kod Kutine u Hrvatskoj, aplikacija koju je napravio bila je samo ideja, projekat iz strasti.

Srbija

Izvor: B92

Utorak, 28.02.2017.

13:31

Dao otkaz u Švajcarskoj - iz 11 m2 osvaja svet
Foto: Thinkstock

Žulj, osnivač i direktor kompanije Agrivi, i njegov kolega lansirali su je iz kancelarije od svega 11 kvadratnih metara.

Danas imaju više od 35.000 klijenata u 150 zemalja sveta, među osam su najjačih igrača u niši poljoprivrednih aplikacija (ostalih sedam dolazi iz SAD), skupili su 11,5 miliona kuna investicija i upravo zaposlili deset novih mladih ljudi u Kutini, gde im je i sedište. Sledećeg meseca zaposliće još deset, a programere traže i za razvojnu kancelariju u Zagrebu.

U međuvremenu u Agrivi je uložio i fond South Central Ventures. Na svetskom nadmetanjima startapova u Seulu 2014. osvojili su prvu nagradu, a lane su u Britaniji proglašeni projektom s potencijalno najvećim globalnim uticajem. Žiri Central European Startup Awardsa nedavno ih je proglasio najboljim hrvatskim startapom. Samo u 2016. godini narasli su za 15.000 novih korisnika.

Ali tek su počeli.

Jer, sledećih pet godina Agrivi planira da naraste do sto miliona korisnika i zapošljava između petsto i hiljadu ljudi. Žulj želi da bude najveći na svetu u svojoj industriji.

“Od prvog dana idemo na glavu, bez kalkulacija, kao da nam životi zavise od toga”, kaže Žulj i izvinjava se zbog umora jer se upravo vratio s puta iz Poljske. Kompanija upravo započinje drugu fazu svog poslovanja - globalno pozicioniranje.

“U martu otvaramo kancelariju u Poljskoj. Do maja ćemo otvoriti kancelarije u Francuskoj, Nemačkoj i Italiji. Do kraja godine bićemo najdominantniji poljoprivredni softver u Evropskoj uniji”, nabraja Žulj, koji je još pre četiri godine bio na direktorskoj poziciji u jednoj švajcarskoj IT kompaniji.

“Imao sam odličnu platu, dobar posao, sigurnost, ali nisam bio ispunjen. Počeo sam razmišljati o globalnim problemima koje bih rešavao i shvatio sam da je to hrana. Nije normalno da je milijarda ljudi na planeti gladna, a istovremeno bacamo 50 odsto proizvedene hrane”, kaže.

Počeo je istraživanje, ali ubrzo lupio u zid. Iz knjiga nećeš ništa naučiti o proizvodnji hrane, uverava, i da bi je razumeo, moraš je prvo osetiti pod rukama.

Zasadio je plantažu borovnica, bilo je to 2013. godine.

“Odmah sam shvatio šta moram. Doći do znanja bilo je nemoguće, niko nije nudio praktične savete, a na internetu sam našao 20 različitih aplikacija za čije bi mi korišćenje trebalo više vremena i znanja nego za sam rad na plantaži. I tako je nastao Agrivi, kao sveobuhvatno, jednostavno rešenje za poljoprivrednike”, kaže. Dao je otkaz u kompaniji i potpuno se posvetio startapu.

“Morao sam da odaberem, ili jedno ili drugo. Novac mi nikad nije bio najvažnija stvar u životu, želim da radim nešto što će svet promeniti nabolje. Izbor je zapravo bio jednostavan”, kaže.

Njihov proizvod je aplikacija koja sve koji se bave proizvodnjom hrane nizom alogritama i stručnim znanjem u realnom vremenu, na specifičnoj lokaciji vodi kroz postupak proizvodnje, od setve, do berbe, odnosno žetve. Pojednostavljeno, Agrivi je digitalni mozak farme.

Radi sve za proizvođače, od crop managementa, preko planiranja sezone, materijala i zaposlenika.

A dnevno mali proizvođač u aplikaciji mora provesti samo tri minuta. Ostalo radi algoritam.

Agrivi nudi bazu znanja najboljih proizvodnih procesa za više od sto različitih kultura.

Agrivijev prvi klijent bio je proizvođač jabuka iz Osijeka, a njihov najveći pojedinačni klijent, iz SAD, upravlja s 20.000 hektara zemlje, što je u rangu Agrokora. Na popisu domaćih klijenata su mu Podravka i Frank. Finansirani su od privatnog kapitala, od 12 investitora, a onda je došao SCV fond. Kancelarije su dosad otvorili i u Zagrebu i Londonu, ali Žulj ne planira da sedište prenosi iz Kutine.

“Na planeti se oko 1,3 milijarde ljudi bavi poljoprivredom. Naša ideja je da analizom podataka nađemo onih jedan odsto koji to rade najbolje i njihova znanja i praksu gurnemo kao rešenje za ostale. I onda svi zajedno proizvode više. To je najveća vrednost projekta”, kaže na kraju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: